SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 5. veljače (Hina) - BEOGRAD - Veleposlanik Republike Hrvatske dr. Zvonimir Marković uručio je danas vjerodajnice predsjedniku SR Jugoslavije Zoranu Liliću na prigodnoj svečanosti u Belom dvoru. "Duboko sam uvjeren da ovim danom i svečanim činom stvaramo zdravu osnovu na kojoj ćemo moći graditi dobre međususjedske odnose dviju suverenih i samostalnih zemalja na obostranu korist hrvatskog i srpskog naroda i njihovih dviju država", rekao je veleposlanik Marković predajući vjerodajnice. Veleposlanik Marković je dodao da o dobrim odnosima Hrvatske i SRJ ovise mir i blagostanje cijele regije. Poslije predaje vjerodajnica predsjednik SR Jugoslavije Lilić i veleposlanik Marković zadržali su se u kraćem razgovoru. Došavši u zgradu hrvatskoga veleposlanstva na Dedinju, veleposlanik Marković je podignuo hrvatsku zastavu na jarbol ispred zgrade, na kojoj je postavljena i nova ploča s natpisom - Veleposlanstvo Republike Hrvatske. SARAJEVO - Njemački ministar obrane Volker Ruehe doputovao je danas u posjet Sarajevu kako bi obišao njemačke snage u sastavu SFOR-a, te razgovarao s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima. Ruehe je odmah nakon dolaska u glavni grad BiH otišao u bazu SFOR-a u Rajlovcu kod Sarajeva gdje je obavio smotru njemačkih vojnika koji sudjeluju u snagama za stabilizaciju mira u BiH. On će se popodne sastati s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, te s ministrom obrane Federacije BiH Antom Jelavićem i njegovim zamjenikom Sakibom Mahmuljinom. SARAJEVO - Na sarajevskoj tržnici Markale danas je održana skromna komemoracija u spomen na 67 građana, žrtve srpske minobacačke granate iz 1994. Komemoraciju su vodili predstavnici Sarajevske županije - sarajevski župan Mihdat Haračić i predsjednik županijske vlasti Mustafa Mujezinović. Ove se godine na obljetnicu maskara na tržnici Markale nije osvrnuo nitko od visokih državnih dužnosnika. Masakra se doduše sjetio njemački ministar obrane Volker Ruehe koji je danas boravio u posjetu Sarajevu. Govoreći novinarima nakon obilaska pripadnika SFOR-a u bazi Rajlovac kod Sarajeva, on je poželio da i nazočnost njemačkih vojnika u BiH pomogne da se takvo što nikada više ne ponovi. STOLAC - Ponovan pokušaj povratka devet muslimanskih obitelji u Stolac, koji je bio planiran za 7. veljače, odgođen je do 12. veljače. To je zaključeno na današnjem sastanku s voditeljem Regionalnoga mostarskog ureda UNHCR-a Neillom Wreightom, hercegovačko-neretvanskom županicom Fatimom Leho, dužnosnicima federalnoga Ministarstva socijalne skrbi i raseljenih, s dužnosnicima SFOR-a i Bildtova mostarskoga regionalnog ureda, kazao je načelnik stolačke općine Pero Raguž. Dogovoreno je, kako je rekao Raguž, da se o pilot-povratku muslimanskih obitelji najkasnije do kraja ovoga tjedna raspravlja i na sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Prije toga sastanka Wreight i dužnosnici međunarodnih organizacija skupa sa županicom Leho sastali su se i s predstavnicima prognanih Hrvata iz središnje Bosne, koji su trenutačno smješteni na stolačkom području. Predstavnici prognanih Hrvata isticali su kako se oni ne protive povratku Muslimana u Stolac, ali inzistiraju na svojemu istodobnu povratku u središnju Bosnu, po ključu svi za sve u Bosni i Hercegovini. Pri tomu su iznijeli podatak da je iz Sarajeva prognano 20.000, iz Travnika također 20.000, iz Zenice 19.000, iz Kaknja 14.000 i iz Vareša 11.000 Hrvata. Sonja Marčić, također predstavnica prognanika, ističe kako je u Sarajevo doseljeno 200.000 Muslimana iz istočne Bosne. Ti su Muslimani, po njezinim riječima, smješteni u 32.000 stanova i kuća sarajevskih Hrvata, te u 33.000 stanova i kuća sarajevskih Srba, koje je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo napuštenima. STOLAC - Na području Federacije Bosne i Hercegovine smješteno je oko 400.000 prognanika iz cijele Bosne i Hercegovine, od kojih je 300.000 Muslilmana i 100.000 Hrvata, izjavio je danas pomoćnik federalnoga ministra socijalne skrbi i raseljenih Damir Ljubić na sastnaku s predstavnicima prognanih Hrvata iz središnje Bosne, koji su trenutačno smješteni u Stolcu. Ljubić je objasnio kako je većina od oko 200.000 Muslimana prognanih iz srpskoga entiteta smještena na području Federacije BiH, uglavnom u dvjema županijama s posebnim režimom - Središnjobosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj. To, kako je upozorio, znatno mijenja sastav pučanstva prema popisu 1991. TRAVNIK - "Postoji opća hrvatsko-bošnjačka suglasnost o početku rada utemeljena Prijelaznog općinskog vijeća (POV) kao zajedničkog i privremenog tijela vlasti u travničkoj općini do njezina preustroja, odnosno idućih općinskih izbora u cijeloj Federaciji BiH", rekao je na današnjem sastanku s čelnicima hrvatske vlasti na dijelu travničke općine pod nadzorom HVO-a središnjobosanski župan Ivan Šarić. S travničkoga je područja u lipnju 1993. prognano oko 20.000 Hrvata, kazao je Šarić, istaknuvši da je hrvatskoj strani osobito stalo da POV počne djelovati, jer travničku općinu treba preustrojiti u zajednicu općina s pretežitom hrvatskom, odnosno muslimanskom većinom. To se općinsko vijeće mora, dodao je, pozabaviti i povratkom svih prognanih, a riječ je gotovo isključivo o Hrvatima. Načelnik travničkoga Općinskog poglavarstva sa sjedištem u Novoj Bili Tomo Rajić izvijestio je župana Šarića da je Poglavarstvo predložilo preustroj općine, po kojem bi i prostorni omjer odgovarao omjeru pučanstva po popisu 1991., kad je u Travniku živjelo 45 posto Hrvata i 55 posto Muslimana. Uza sve teškoće i zapreke travnički se Hrvati samovoljno vraćaju, posebno u zapadni dio općine. Povratak u istočni dio općine, u kojoj su prije rata bila velika hrvatska naselja i župe, prije svih Guča Gora i Brajkovići, vrlo je spor, a uzrok su strani državljani, poznatiji kao "mudžahedini". BEOGRAD - Vijeća za ljudska prava beogradskoga Centra za antiratnu akciju zatražilo je danas od srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića da hitno opovrgne umiješanost srpske Vlade i njezinih tijela u najnovije izgrede u istočnoj Slavoniji i da iznese svoje stajalište o budućnosti naroda koji tamo živi. U pismu Vijeće pita Miloševića "zašto srpski narod gura u novo progonstvo, jer je istočna Slavonija od početka rata u Hrvatskoj do danas, pokrivena u sigurnosnom smislu, radnicima srbijanskoga MUP-a i drugih sigurnosnih služba". "Najnovije terorističke akcije u kojima su stradale kuće i imovina Srba koji su uzeli hrvatske isprave u namjeri da ostanu živjeti na području na kojem su uvijek živjeli, Srba starosjedilaca iz vukovarskih sela, djelo su organiziranih akcija ljudi koji su za to uvježbani i pripremljeni", ocjenjuje se u pismu i pita Miloševića "želi li doista baš sve Srbe u Srbiji"! BEOGRAD - Čelnici oporbene koalicije "Zajedno" smatraju da je jučerašnja odluka predsjednika Srbije Slobodana Miloševića o rješavanju izborne krize znak da je u vrhu vlasti prevladala ona struja koja drži da izborne rezultate treba priznati i što prije normalizirati situaciju u zemlji. Po izjavama čelnika oporbene koalicije, "poražena struja", koja misli da problem može riješiti policijskim nasiljem, ipak nastavlja provocirati sukobe kako bi mogla primijeniti još veću silu prema građanima. Čelnici koalicije "Zajedno" izjavili su da će se demonstracije u Beogradu i drugim gradovima nastaviti sve dok se ne verificira svaki mandat po izbornim rezultatima od 17. studenoga prošle godine. Oni također zahtijevaju "oslobađanje" državnih medija i utvrđivanje kaznene odgovornosti za sve koji su krivotvorili izborne rezultate kao i za one koji su batinali građane proteklih dana na beogradskim ulicama. PODGORICA - Potpredsjednik crnogorske vlade Miodrag Vuković izjavio je danas da inicijativa Miloševića o priznanju lokalnih izbora "znači otvaranje procesa rješavanja iznimno velike političke krize u koju je zapala Srbija, a čije posljedice izrazito osjeća i Crna Gora". Predsjednik Liberalnog saveza Slavko Perović smatra da je "Milošević to trebao odavno uraditi". "Poslije svega logično je da Slobodan Milošević konačno ode s vlasti", istaknuo je Perović. Predsjednik Narodne stranke dr. Novak Kilibarda misli da "Milošević, neizostavno, poslije ovog poteza, poslije priznavanja krađe izbora, treba podnijeti ostavku", jer kako kaže, "bez njegova odlaska nema mira u Srbiji". "Slobodan Milošević donio je dobru odluku, ali je s njom zakasnio 73 dana", izjavio je sinoć za crnogorsku televiziju predsjednik crnogorskog parlamenta i potpredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista Svetozar Marović. PRIŠTINA - Vijeće prištinskoga Okružnog suda osudilo je na 11 godina zatvora Zlatibora Jovanovića (1960.), koji je prošle godine u Prištini vatrenim oružjem ubio studenta Armenda Dacia. U Kosovskom odboru za zaštitu ljudskih prava i sloboda ističu kako je to prvi put da jedan kosovski sud, koji nadziru srpske vlasti, kazni nekog od pripadnika srpske nacionalnosti tako visokom kaznom. Na Kosovu je samo tijekom prošle godine ubijeno 14 kosovskih Albanaca, ali do sada nitko nije odgovarao. (Hina) vt mc 051820 MET feb 97