MOSKVA, 1. siječnja (Hina) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin najavio je doduše da će nova 1997. godina za njegovu zemlju biti godina političke i gospodarske stabilizacije, ali u Moskvi i strani i domaći analičari procjenjuju da
čvrstih argumenata za takvo obećanje nije imao i da će Rusija i u 1997. godini ostati politički nepredvidiva zemlja u kojoj je nezahvalno davati prognoze.
MOSKVA, 1. siječnja (Hina) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin najavio
je doduše da će nova 1997. godina za njegovu zemlju biti godina
političke i gospodarske stabilizacije, ali u Moskvi i strani i domaći
analičari procjenjuju da čvrstih argumenata za takvo obećanje nije
imao i da će Rusija i u 1997. godini ostati politički nepredvidiva
zemlja u kojoj je nezahvalno davati prognoze. #L#
Primjerice, redovitih predsjedničkih izbora u Rusiji u novoj godini
neće biti jer su održani prošlog ljeta. Ipak, i nakon uspješne teške
operacije na srcu ruskog predsjednika i njegovog povratka na posao, u
Kremlju su ostale sumnje u Jeljicinovu fizičku i zdravstvenu bodrost.
General Aleksandar Lebed uvjeren je da će se predsjednički izbori u
Rusiji održati prije 2000. godine a pozivajući se na poduzdane
informacije iz Kremlja tvrdi da je Jeljcin i nakon operacije na srcu
jako bolestan čovjek koji povratkom na posao stavlja na kocku vlastiti
život.
U 1997. godini u Rusiji neće biti ni redovitih parlamentarnih izbora.
Međutim, ni tu ne treba isključiti mogućnost održavanja prijevremenih
parlamentarnih izbora, čemu u prilog govore dva razloga. Komunistička
većina u Dumi pridobija sve više pristalica i među deputatima iz
drugih parlamentarnih frakcija kako bi se izvršile promjene u Ustavu
zemlje kojima bi se ograničila apsolutna vlast šefa države. U takvom
slučaju ne treba isključiti da će se Jeljcin odlučiti i na raspuštanje
"crvenog parlamenta" jer mu za razliku od 1993. godine sadašnji Ustav
daje takvo pravo.
Treći izvor političke napetosti u Rusiji u idućoj godini nesumnjivo
će biti daljnji rast nacionalnog ali i regionalnog separatizma koji je
i u protekloj godini ugrožavao državnu i teritorijalnu cjelovitost
Rusije. Za 27. siječnja već su zakazani predsjednički parlamentarni
izbori u Čečeniji i dvojbe nema da će na tim izborima pobijediti i
tako legalnim putem preuzeti vlast u Groznom pobornici izdvajanja te
kavkaske republike iz sastava Ruske federacije. Službena Moskva se
možda već prešutno pomirila s osamostaljivanjem Čečenije (predviđeno
je to i mirovnim sporazumom) ali s pravom strahuje da bi se zarazni
virus separatizma iz Groznog mogao proširiti i na ostale kavkaske
republike, prije svega na susjednu autonomnu Republiku Dagestan.
Napokon, teško je vjerovati da će nova 1997. godina donijeti
gospodarsku stabilizaciju Rusiji, a ekonomska i financijska kriza
najvjerojatnije će biti još jedan izvor daljnje nepredvidive političke
nestabilnosti Rusije. Naime, protekla 1996. godina slikovito je
potvrdila potpuni slom Jeljcinovih 4-godišnjih radikalnih gospodarskih
reformi. Za protekle 4 reformatorske godine u Rusiji je doslovce
prepolovljena industrijska i poljoprivredno prehrambena proizvodnja.
Odnosno, za to je vrijeme godišnji nacionalni proizvod smanjen za 28
posto, a takvog smanjenja u Rusiji nije bilo ni za vrijeme l. i 2.
svjetskog rata, pa ni za vrijeme građanskog rata. Samo u 1996. godini
unutarnji i vanjski dug Rusije porastao je za novih 42 milijarde
američkih dolara. Uz to, ruska vlada ulazi u 1997. godinu s dugom za
neisplaćene mirovine i plaće vrijednim 12 milijardi dolara, a to je
znak da bi u odnosu na proteklu Rusiji nova godina mogla donijeti još
veći val štrajkova i nepredvidivih socijalnih revolta.
Na međunarodnom planu u novoj 1997. godini Rusija će nastaviti
političku borbu protiv širenja NATOa na Istok. Zaustaviti širenje
NATO-a neće moći ali će vjerojatno postavljati svoje uvjete. Uostalom,
prve pregovore o širenju NATO u novoj godini Jeljcin će imati već 4.
siječnja u Podmoskovlju s njemačkim kancelarom Helmuthom Kohlom. Zbog
rasprave o istoj temi Jeljcinu u Moskvu 10. siječnja u goste dolazi i
francuski predsjednik Jacques Chirac. Ipak, odluka o uvjetima širenja
NATO-a na istok najvjerojatnije će pasti u ožujku kada se planira
Jeljcinov susret s američkim predsjednikom Bil Clintonom.
Na širenje NATO Moskva će pokušati odgovoriti stvaranjem vojnog bloka
zemalja članica ZND ali malo je vjerojatno da će u tome uspjeti jer
većina novonastalih država na prostoru raspalog SSSRa ne želi takav
blok. Širenje NATO na istok ruski će parlament pokušati spriječiti i
odbijanjem da u 1997. godini ratificira Start-2, odnosno već odavno
potpisani sporazum s Amerikancima o smanjivanju strateškog nuklearnog
oružja kojeg je kongres u Washingtonu 1996. godine ratificirao. Za
novu trku u naoružanju Rusija politički i financijski nije spremna pa
će kremaljska vlada najvjerojatnije i u 1997. godini poštivati svoje
obveze iz sporazuma Start-2.
U međunarodnim odnosima u idućoj godini Rusija bi mogla izazvati
napetost svojim prisvajanjem Krimske luke Sevastopolj. Na posljednjem
zasjedanju u 1996. godini Gornji dom ruskog parlamenta izglasao je
odluku o uspostavljanju moratorija oko rješavanja statusa ne samo
Sevastopolja već i cijelog ukrajinskog poluotoka Krim. Tu napetost
moći će oslabiti jedino ako se nakon gotovo 4-godišnjih pregovora u
1997. Rusija i Ukrajina napokon dogovore o diobi bivše sovjetske
Crnomorske ratne flote.
(Hina) lac sd
011147 MET jan 97