FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: PREGLED GOSPODARSKIH VIJESTI U 18 SATI

ZAGREB, 30 prosinca (Hina) - +SVE JE SPREMNO ZA POSLOVANJE HP-A I HT-A OD 1. SIJEČNJA 1999.+ ZAGREB - Od 1. siječnja 1999. dosadašnje javno poduzeće Hrvatska +pošta i telekomunikacije (HPT) razdvaja se na dva nova dionička +društva - Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). +Društva se osnivaju po knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj +vrijednosti, pri čemu je temeljni kapital HT-a 9 milijardi kuna, a +HP-a gotovo 900 milijuna kuna. Na današnjoj konferenciji u HPT-u +predstavljeni su novi vizualni identiteti dviju tvrtke te je +objavljeno kako su tvrtke s jučerašnjim datumom upisane u sudski +registar Trgovačkog suda. Brutto dobit HPT-a u 1998. bit će oko 500 +milijuna kuna, rekao je direktor HPT-a i predsjednik Uprave HT-a +Ivica Mudrinić. Netto dobit HPT- u 1997. iznosila je ukupno 495 +milijuna kuna, pri čemu je pošta imala gubitak od 180 milijuna kuna. +Procjenjuje se da će pošta u ovoj godini poslovati s gubitkom od 130 +milijuna kuna. Kako je rečeno na današnjoj konferenciji, smanjenje +cijena telefonskih impulsa zbog konkurencije u 1999. nije za +očekivati, jer su oni već sada među najnižima u Europi.+SINDIKATI HPT-A: ODGOĐEN ŠTRAJK NAJAVLJEN ZA 2. SIJEČNJA+ ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija i Republički +sindikat radnika HPT-a priopćili su danas da na neodređeno vrijeme
ZAGREB, 30 prosinca (Hina) - SVE JE SPREMNO ZA POSLOVANJE HP-A I HT-A OD 1. SIJEČNJA 1999. ZAGREB - Od 1. siječnja 1999. dosadašnje javno poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) razdvaja se na dva nova dionička društva - Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). Društva se osnivaju po knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj vrijednosti, pri čemu je temeljni kapital HT-a 9 milijardi kuna, a HP-a gotovo 900 milijuna kuna. Na današnjoj konferenciji u HPT-u predstavljeni su novi vizualni identiteti dviju tvrtke te je objavljeno kako su tvrtke s jučerašnjim datumom upisane u sudski registar Trgovačkog suda. Brutto dobit HPT-a u 1998. bit će oko 500 milijuna kuna, rekao je direktor HPT-a i predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić. Netto dobit HPT- u 1997. iznosila je ukupno 495 milijuna kuna, pri čemu je pošta imala gubitak od 180 milijuna kuna. Procjenjuje se da će pošta u ovoj godini poslovati s gubitkom od 130 milijuna kuna. Kako je rečeno na današnjoj konferenciji, smanjenje cijena telefonskih impulsa zbog konkurencije u 1999. nije za očekivati, jer su oni već sada među najnižima u Europi. SINDIKATI HPT-A: ODGOĐEN ŠTRAJK NAJAVLJEN ZA 2. SIJEČNJA ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija i Republički sindikat radnika HPT-a priopćili su danas da na neodređeno vrijeme odgađaju štrajk kojeg su, zbog zahtjeva za petodnevnim radnim tjednom, najavili za 2. siječnja. DUBROVAČKA BANKA OČEKUJE USPJEŠNU 1999. DUBROVNIK - "Za Dubrovačku banku i dubrovačko gospodarstvo 1998. ostat će zabilježena kao najteža godina, a u sljedećoj ćemo nastojati napraviti takva pravila igre u poslovanju da se Dubrovačkoj banci više nikada ne dogode ovogodišnji problemi nastali iz poznatih razloga; riskantnih plasmana te pretvaranja prevelikog novca u fiksnu imovinu", kazao je danas na susretu s dubrovačkim novinarima Niko Koncul, sanacijski upravitelj Dubrovačke banke. Sljedeće će se godine dobiti konačna izvješća HNB-a na temelju kojih će graditi budućnost Dubrovačke banke. "Riješit ćemo se nekih neprofitabilnih podružnica poput one u Sisku, Delnicama i Crikvenici, a ulagat ćemo tamo gdje ćemo ostvariti profit, kao što je buduća poslovnica u Zagrebu na Cvjetnom trgu, nova poslovnica u središtu Splita, a povećavat ćemo i broj poslovnica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji", kazao je Koncul. GRADSKA BANKA NE MOŽE UDOVOLJITI ZAHTJEVIMA ŠTEDIŠA OSIJEK - Gradska banka d.d. u ovom je trenutku iscrpila raspoložive rezerve i nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima štediša u vremenu i na način kako su to štediše Gradske banke navikle. Međusobna neplaćanja, zaduženost i sve veća nelikvidnost dovodi u pitanje ostvarivanje svakodnevnog bankarskog poslovanja, a posljednjih dana to osjećaju štediše i poslovni partneri banke, istaknuo je u priopćenju za javnost predsjednik Uprave Ivan Patarčić. Uprava i Nadzorni odbor banke poduzimaju sve mjere u cilju zaštite interesa štediša i štednih uloga. Pored mjera kojima za štedne uloge građana jamči državna Agencija za garanciju štednih uloga i sanaciju banaka, Uprava Gradske banke pokrenula je prisilnu naplatu svojih potraživanja te rasprodaju pokretne i nepokretne imovine svojih dužnika, istaknuto je u priopćenju. ISPORUKA PLINA "PETROKEMIJI" - OBUSTAVLJENA ILI OGRANIČENA? ZAGREB - INA je prema vlastitom priopćenju ograničila isporuku prirodnog plina "Petrokemiji", "zbog snage sustava koji ne dozvoljava puni kapacitet proizvodnje" u kutinskoj tvornici mineralnih gnojiva. Sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) Hrvatske ustvrdio je da je INA danas obustavila isporuku plina kutinskoj "Petrokemiji". Do ograničenja isporuke plina došlo je, navodi se u priopćenju INA-e, jer su u punom pogonu sve sušare, šećerane, ciglane i našička "Cementara", a pojačana je i potrošnja građanstva zbog nezapamćeno niskih temperatura u ovom dijelu godine. OD 1. SIJEČNJA 1999. POČINJE PRIMJENA NOVOG MIROVINSKOG ZAKONA ZAGREB - Početkom primjene novog Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. započet će mirovinska reforma u Hrvatskoj. Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj ubuduće će ostvarivati muškarci sa navršenih 65 godina života, a žene sa 60 godina života i 15 godina radnog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imat će muškarci sa 60 godina života i 35 godina staža, a žene s 55 godina života i 30 godina staža. Osim pomicanja dobne granice za odlazak u mirovinu, od 1. siječnja uvodi se i novi način određivanja mirovinske osnovice, kao i utvrđivanje aktualne vrijednosti mirovine prema rastu troškova života i plaća za svako polugodište. U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 3,5 TISUĆE GOSTIJU SPLIT - Novogodišnje blagdane u hotelima Splitsko-dalmatinske županije provest će oko tri i pol tisuće domaćih i stranih gostiju. Po podatcima Ureda Hrvatske turističke zajednice u Splitu božićne i novogodišnje blagdane u središnjoj Dalmaciji provodi najviše gostiju iz Italije, Švicarske i Austrije. Strancima su najpopunjeniji hoteli na Hvaru, a u gradu Hvaru i Starome Gradu u "Palaceu", "Amfori" i "Arkadi" boravit će ih više od tisuću, pretežito Talijana i Austrijanaca. (Hina) alt alt

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙