ZAGREB, 30 prosinca (Hina) - +SVE JE SPREMNO ZA POSLOVANJE HP-A I HT-A OD 1. SIJEČNJA 1999.+ ZAGREB - Od 1. siječnja 1999. dosadašnje javno poduzeće Hrvatska +pošta i telekomunikacije (HPT) razdvaja se na dva nova dionička +društva -
Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). +Društva se osnivaju po knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj +vrijednosti, pri čemu je temeljni kapital HT-a 9 milijardi kuna, a +HP-a gotovo 900 milijuna kuna. Na današnjoj konferenciji u HPT-u +predstavljeni su novi vizualni identiteti dviju tvrtke te je +objavljeno kako su tvrtke s jučerašnjim datumom upisane u sudski +registar Trgovačkog suda. Brutto dobit HPT-a u 1998. bit će oko 500 +milijuna kuna, rekao je direktor HPT-a i predsjednik Uprave HT-a +Ivica Mudrinić. Netto dobit HPT- u 1997. iznosila je ukupno 495 +milijuna kuna, pri čemu je pošta imala gubitak od 180 milijuna kuna. +Procjenjuje se da će pošta u ovoj godini poslovati s gubitkom od 130 +milijuna kuna. Kako je rečeno na današnjoj konferenciji, smanjenje +cijena telefonskih impulsa zbog konkurencije u 1999. nije za +očekivati, jer su oni već sada među najnižima u Europi.+SINDIKATI HPT-A: ODGOĐEN ŠTRAJK NAJAVLJEN ZA 2. SIJEČNJA+ ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija i Republički +sindikat radnika HPT-a priopćili su danas da na neodređeno vrijeme
ZAGREB, 30 prosinca (Hina) -
SVE JE SPREMNO ZA POSLOVANJE HP-A I HT-A OD 1. SIJEČNJA 1999.
ZAGREB - Od 1. siječnja 1999. dosadašnje javno poduzeće Hrvatska
pošta i telekomunikacije (HPT) razdvaja se na dva nova dionička
društva - Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT).
Društva se osnivaju po knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj
vrijednosti, pri čemu je temeljni kapital HT-a 9 milijardi kuna, a
HP-a gotovo 900 milijuna kuna. Na današnjoj konferenciji u HPT-u
predstavljeni su novi vizualni identiteti dviju tvrtke te je
objavljeno kako su tvrtke s jučerašnjim datumom upisane u sudski
registar Trgovačkog suda. Brutto dobit HPT-a u 1998. bit će oko 500
milijuna kuna, rekao je direktor HPT-a i predsjednik Uprave HT-a
Ivica Mudrinić. Netto dobit HPT- u 1997. iznosila je ukupno 495
milijuna kuna, pri čemu je pošta imala gubitak od 180 milijuna kuna.
Procjenjuje se da će pošta u ovoj godini poslovati s gubitkom od 130
milijuna kuna. Kako je rečeno na današnjoj konferenciji, smanjenje
cijena telefonskih impulsa zbog konkurencije u 1999. nije za
očekivati, jer su oni već sada među najnižima u Europi.
SINDIKATI HPT-A: ODGOĐEN ŠTRAJK NAJAVLJEN ZA 2. SIJEČNJA
ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija i Republički
sindikat radnika HPT-a priopćili su danas da na neodređeno vrijeme
odgađaju štrajk kojeg su, zbog zahtjeva za petodnevnim radnim
tjednom, najavili za 2. siječnja.
DUBROVAČKA BANKA OČEKUJE USPJEŠNU 1999.
DUBROVNIK - "Za Dubrovačku banku i dubrovačko gospodarstvo 1998.
ostat će zabilježena kao najteža godina, a u sljedećoj ćemo
nastojati napraviti takva pravila igre u poslovanju da se
Dubrovačkoj banci više nikada ne dogode ovogodišnji problemi
nastali iz poznatih razloga; riskantnih plasmana te pretvaranja
prevelikog novca u fiksnu imovinu", kazao je danas na susretu s
dubrovačkim novinarima Niko Koncul, sanacijski upravitelj
Dubrovačke banke. Sljedeće će se godine dobiti konačna izvješća
HNB-a na temelju kojih će graditi budućnost Dubrovačke banke.
"Riješit ćemo se nekih neprofitabilnih podružnica poput one u
Sisku, Delnicama i Crikvenici, a ulagat ćemo tamo gdje ćemo
ostvariti profit, kao što je buduća poslovnica u Zagrebu na
Cvjetnom trgu, nova poslovnica u središtu Splita, a povećavat ćemo
i broj poslovnica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji", kazao je
Koncul.
GRADSKA BANKA NE MOŽE UDOVOLJITI ZAHTJEVIMA ŠTEDIŠA
OSIJEK - Gradska banka d.d. u ovom je trenutku iscrpila raspoložive
rezerve i nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima štediša u vremenu
i na način kako su to štediše Gradske banke navikle. Međusobna
neplaćanja, zaduženost i sve veća nelikvidnost dovodi u pitanje
ostvarivanje svakodnevnog bankarskog poslovanja, a posljednjih
dana to osjećaju štediše i poslovni partneri banke, istaknuo je u
priopćenju za javnost predsjednik Uprave Ivan Patarčić.
Uprava i Nadzorni odbor banke poduzimaju sve mjere u cilju zaštite
interesa štediša i štednih uloga. Pored mjera kojima za štedne
uloge građana jamči državna Agencija za garanciju štednih uloga i
sanaciju banaka, Uprava Gradske banke pokrenula je prisilnu
naplatu svojih potraživanja te rasprodaju pokretne i nepokretne
imovine svojih dužnika, istaknuto je u priopćenju.
ISPORUKA PLINA "PETROKEMIJI" - OBUSTAVLJENA ILI OGRANIČENA?
ZAGREB - INA je prema vlastitom priopćenju ograničila isporuku
prirodnog plina "Petrokemiji", "zbog snage sustava koji ne
dozvoljava puni kapacitet proizvodnje" u kutinskoj tvornici
mineralnih gnojiva. Sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN)
Hrvatske ustvrdio je da je INA danas obustavila isporuku plina
kutinskoj "Petrokemiji". Do ograničenja isporuke plina došlo je,
navodi se u priopćenju INA-e, jer su u punom pogonu sve sušare,
šećerane, ciglane i našička "Cementara", a pojačana je i potrošnja
građanstva zbog nezapamćeno niskih temperatura u ovom dijelu
godine.
OD 1. SIJEČNJA 1999. POČINJE PRIMJENA NOVOG MIROVINSKOG ZAKONA
ZAGREB - Početkom primjene novog Zakona o mirovinskom osiguranju od
1. siječnja 1999. započet će mirovinska reforma u Hrvatskoj. Pravo
na starosnu mirovinu u Hrvatskoj ubuduće će ostvarivati muškarci sa
navršenih 65 godina života, a žene sa 60 godina života i 15 godina
radnog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imat će
muškarci sa 60 godina života i 35 godina staža, a žene s 55 godina
života i 30 godina staža. Osim pomicanja dobne granice za odlazak u
mirovinu, od 1. siječnja uvodi se i novi način određivanja
mirovinske osnovice, kao i utvrđivanje aktualne vrijednosti
mirovine prema rastu troškova života i plaća za svako polugodište.
U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 3,5 TISUĆE GOSTIJU
SPLIT - Novogodišnje blagdane u hotelima Splitsko-dalmatinske
županije provest će oko tri i pol tisuće domaćih i stranih gostiju.
Po podatcima Ureda Hrvatske turističke zajednice u Splitu božićne i
novogodišnje blagdane u središnjoj Dalmaciji provodi najviše
gostiju iz Italije, Švicarske i Austrije. Strancima su
najpopunjeniji hoteli na Hvaru, a u gradu Hvaru i Starome Gradu u
"Palaceu", "Amfori" i "Arkadi" boravit će ih više od tisuću,
pretežito Talijana i Austrijanaca.
(Hina) alt alt