NJ 29. XII. TAZ:UN NEĆE NA KOSOVO

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 29. XII. 1998. Mir u svijetu sniva zimski san "Proteklih su mjeseci sukobi na Kosovu i u Iraku više od bilo koje druge teme trošili energiju međunarodnih diplomata. Ipak nijedan od ta dva problema nije ni za korak približen rješenju. Međunarodna zajednica ne zna što dalje ni u jednom ni u drugom slučaju. Na Kosovu je odavno započela eskalacija oružanih sukoba, koja je po prvotnim bojaznima mnogih promatrača trebala početi tek u proljeće. Tko nije imao nikakvih iluzija glede listopadskog 'sporazuma' između predsjednika krnje Jugoslavije Slobodana Miloševića i glavnog američkog posrednika za Balkan Richarda Holbrookea - čiji tekst i konkretni detalji do dana današnjeg nisu objavljeni - ne može biti iznenađen takvim razvojem događaja. Nakon Holbrookea, neuspjeh u posredničkim naporima doživio je i američki diplomat Christopher Hill. Budući da diplomacija nije dvjema sukobljenim stranama ponudila nikakvu perspektivu, one danas ponovno pojačano igraju na vojnu kartu. U takvoj je situciji akutno ugrožena i promatračka misija OESS-a prije no što je uopće i započela. Oko 500 dosad stacioniranih promatrača nije moglo preventivno djelovati, pa čak ni nemoćno gledati sukobe iz proteklih dana. Ili nisu ni bili nazočni ili su ih srpske 'snage sigurnosti' držale na udaljenosti. Ni u bečkoj središnjici OESS-a nitko ozbiljno ne vjeruje da bi stacioniranje 2000 promatrača, već odgođeno s kraja prosinca na kraj siječnja, moglo biti dovršeno za četiri tjedna. Aktualni predsjedatelj OESS-a, poljski ministar vanjskih poslova Bronislav Geremek, razmišlja već o 'preispitivanju OESS-ovih aktivnosti na Kosovu u slučaju daljnje eskalacije krvoprolića i oružane sile'. Geremek se ni u kom slučaju ne namjerava uzdati u pretpostavku da će NATO-ova spasilačka postrojba, stacionirana u susjednoj Makedoniji, spasiti OESS-ove promatrače, čiji bi životi mogli biti ugroženi pri obavljanju njihove zadaće. S jedne strane, ni NATO-ova postrojba nije u potpunosti stacionirana ni spremna za akciju. S druge pak strane, ni OESS ni bruxelleska središnjica NATO-a ne poznaju jasno operativne smjernice te postrojbe. Trenutačno je izvjesno tek da se UN zasad neće angažirati u sukobu na Kosovu. Vijeće sigurnosti i ured glavnog tajnika UN-a Kofija Annana potpuno su zaokupljeni gomilom političkih ruševina, koju su iza sebe ostavili najnoviji britansko-američki vojni udari na Irak. Složeni splet odnosa između UN-a i Iraka - sačinjen od nadzora procesa razoružanja, koji je dosad nadziralo posebno povjerenstvo Unscom, te od programa 'Nafta za živežne namirnice' i gospodarskih sankcija - mora biti revidiran. Annan, kojeg su vojni udari dezavuirali baš kao i prethodno kršenje obećanja koja mu je Sadam Husein dao u veljači i u studenom ove godine, neće zasad podastirati nove prijedloge na tu temu. 'Na potezu je Vijeće sigurnosti', ističu u Annanovu uredu. Nakon prvih predbožićnih savjetovanja koja nisu donijela nikakvih rezultata, najviše tijelo UN-a namjerava se ponovno pozabaviti Irakom početkom siječnja sljedeće godine. Po mišljenju newyorške središnjice UN-a, potpuno je nerealan dosadašnji zahtjev SAD i Velike Britanije po kojemu bi Irak trebao ponovno dopustiti angažman Unscoma s istim mandatom i pod vodstvom Richarda Butlera, osporenog i u zapadnim metropolama. Nije isključena ni mogućnost da bi Washington i London crveno svjetlo Bagdada ponovnom dolasku Unscoma mogli uskoro iskoristiti kao izliku za nove vojne udare na Irak. Doduše, u Ujedinjenim narodima s tihom nadom primjećuju da se u Washingtonu - u najmanju ruku iza kulisa - neki glasovi zalažu za postupno ukidanje ili ublažavanje gospodarskih sankcija protiv Iraka bude li Bagdad ispunio zadaće UN-a, vezane uz razoružanje. No, hoće li Clinton prihvatiti taj rizik bude li u Senatu nakon 6. siječnja pokrenut postupak za njegovo smjenjivanje s predsjedničke dužnosti?", pita na kraju članka Andreas Zumach.