US IHT 28. XII. JAČANJE NJEM.KOMUNISTA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. XII. 1998. Stranke u Bonnu nisu složne u pogledu bivših staljinista istočne Njemačke "Devet godina pošto su istočni Nijemci zbacili komuniste, nasljednici staljinističke stranke napravili su golem korak u približavanju glavnoj političkoj struji novoga političkog sustava", piše John Schmid. "Odkad su reformirani komunisti istočne Njemačke osvojili neočekivano velike dobitke na rujanskim izborima, politički establišment i u istočnoj i u zapadnoj Njemačkoj muči se kako postupati s nekad nedodirljivom strankom, koju je glasačka kutija ponovno ozakonila, ali ju njezini totalitarni korijeni i dalje žigošu. Reformirani komunisti, pod imenom Stranka demokratskog socijalizma, sad uživaju u statusu samoproglašene stranke istočnog ponosa te lobiraju za one koje je ujedinjenje učinilo gubitnicima. Zaneseni SDS već planira proširiti svoj ponovno pronađen utjecaj na izborima za četiri istočnonjemačka savezna parlamenta i na mnoštvu općinskih izbora sljedeće godine. 'Mi smo normalni', izjavio je Hanno Harnisch, glasnogovornik stranke. 'Imamo trajno mjesto u političkom krajoliku.' No upravo dok se bliži ugledu i prihvaćanju, stranka je ovaj mjesec rasplamsala raspravu o svojoj tiranskoj prošlosti. Otvarajući stare rane, njezine su vođe zatražile amnestiju za zločine počinjene u ime stare komunističke vlade, uključujući i naloge koje su graničari dobivali o pucanju. Buci koja je zatim uslijedila bivši su komunisti pridonijeli prijedlozima za isplatu odšteta bivšim istočnonjemačkim dužnosnicima zatočenima nakon pada Berlinskoga zida. Kritičari stranke smatraju da zamisao o amnestiji samo učvršćuje sumnje da bivši komunisti još nisu potpuno prihvatili načela demokracije i njemački ustav. Čini se da stranka, kažu kritici, ne mari za žrtve starog poretka. 'SDS jest i ostaje vuk u ovčjoj koži', izjavila je Cornelia Pieper, vođa oporbene Slobodne demokratske stranke. Nigdje rasprava nije iskrivljenija nego u redovima lijevo orijentirane socijaldemokratske stranke kancelara Gerharda Schroedera. Nesposobna da pomiri vlastito stajalište prema bivšim komunistima, stranka g. Schroedera bori se sa sve širim raskolom među članovima koji izbjegavaju SDS i onima koji ga prihvaćaju ohrabrujući saveze za podjelu vlasti na državnoj i mjesnoj razini. Bivši komunisti su 'jedna od najvećih smetnja u procesu njemačkog ujedinjenja', kaže ljutiti manifest kojega su prošlog mjeseca napisala četiri vodeća socijaldemokrata. Oni odbacuju sve poteze koji povećavaju ugled SDS-a. Povezivanjem sa SDS-om na mjesnoj razini, socijaldemokrati samo ozakonjuju bivše komuniste, strahuju neki socijaldemokrati. To će nam se zasigurno osvetiti, upozoravaju oni. Tako veća stranka zapravo hrani takmaca sa svoje lijeve strane, koji će joj stalno odvlačiti glasove. Neki tvrde da bivši komunisti još njeguju antizapadne, antiameričke i antikapitalističke sklonosti iza lica koje izlažu javnosti. 'SDS ima znatne teškoće u prihvaćanju zapadnih vrijednosti demokracije, privatne imovine i veza s NATO-om, koje je zapadna Njemačka stekla poslije 1945.', izjavio je Hans-Dietmar Henke, direktor dresdenskog Instituta za istraživanje totalitarizma Hannah Arendt. Takvi pridržaji čini se nisu mnogo značili na državnim izborima 27. rujna kad je stranka nadmašila gotovo sva očekivanja. Sa svojom bazom moći na Istoku, ona je skupila nešto više od petine glasova u usporedbi s oskudnih 1,2% na Zapadu. Slobodni demokrati i Zeleni, stranke utjecajne na Zapadu, na Istoku su ostale daleko iza bivših komunista. Prvi put stranka se pojavljuje u Bundestagu s punim parlamentarnim statusom, pošto je osvojila više od 5% ukupnog broja glasova i prešla prag zamišljen da isključi ekstremiste. To joj dopušta da imenuje predsjednika parlamenta, sjedi na odboru i bude korisnica fondova za istraživački institut. U prethodnom parlamentu, stranka je zbog tehničke pojedinosti, osvojivši tri okruga, s 4,4% glasova ušla u Bundestag. Bivši su komunisti istoga dana osvojili još jedno prvo mjesto u odvojenoj utrci za savezni parlament istočne države Mecklenburg - Vorpommern. Stranka je postala mlađi partner u vladinoj koaliciji pod vodstvom socijaldemokrata, koji su prošloga tjedna, uz potporu stranačkog vodstva u Bonnu, učvrstili savez. Priključujući se vladi u glavnom gradu Mecklenburga, Schwerinu, Stranka demokratskog socijalizma automatski je postavila svog zastupnika u Bundesratu, gornjem domu parlamenta. (...) 'SDS je stranka prosvjeda', izjavio je Richard Schroeder, profesor u Berlinu i jedan od autora traktata socijaldemokrata protiv bivših komunista. 'Oni nisu rizik za demokraciju, ali usporavaju prihvaćanje demokracije na Istoku. Oni ometaju proces učenja.' Više od polovice od 95.000 članova stranke umirovljeno je. Tako je stranka samo sjena svoje prethodnice, koja je imala 2,2 milijuna članova. Njezini se redovi svake godine smanjuju za tisuće kako stariji članovi umiru, no među njima još ima bivše elite, pa i akademika, izjavio je g. Schroeder. Helmut Holter, stranački vođa i zamjenik premijera u Schwerinu, osamdesetih je u Moskvi studirao političke znanosti, a sad ga kao izabranog državnog dužnosnika vozač vozi u audijevoj limuzini. O savezu sa socijaldemokratima g. Holter drži: 'To će stvoriti novu društvenu klimu pomirbe i integracije'. No ne slažu se svi s time. Sve glasniji ogranak socijaldemokrata koji se protivi SDS-u tvrdi da bivši komunisti ostaju posve istočni fenomen te da stoga nisu sposobni zacijeliti unutarnju podjelu Njemačke. Bivši komunisti nisu prikladni čak ni da zastupaju istočnu Njemačku, smatraju pripadnici tog ogranka, jer 80% stanovnika istočne Njemačke dosljedno glasuje protiv njih. 'Velika većina istočnih Nijemaca ograđuje se od SDS-a', pišu kritičari u svojoj raspravi. Sličan spor unio je razdor i u druge stranke. Heiner Geissler optužio je svoju kršćanskodemokratsku stranku za 'shizofreno ponašanje', zbog suradnje s bivšim komunistima na općinskoj razini na Istoku, koja je u opreci s istovremenim ogorčenim osudama stranke u Bonnu. G. Geissler, vođa laburističkog krila svoje stranke, također je požnjeo ogorčene kritike jer i on govori da je neka vrst suradnje sa SDS-om zamisliva. (...) Vođe SDS-a opravdavaju pozive za amnestijom zločina iz doba hladnog rata, tvrdeći da bi amnestija pridonijela postizanju 'pomirbe' između dvije polovice Njemačke, po riječima stranačkog parlamentarnog vođe Gregora Gysija. Stranački predsjednik, Lothar Bisky, izjavio je da bi želio da amnestija bude odobrena 23. svibnja, na pedesetogodišnjicu njemačkog ustava, koji se sad primjenjuje na cijelu ponovno ujedinjenu Njemačku. Žurba zapadnih političara da 'normaliziraju' stranku proizlazi uglavnom iz sve veće važnosti istočnih glasača. G. Schroeder dobar dio svoje pobjede duguje Istoku, gdje je udio glasova bivšeg kancelara Helmuta Kohla opao za više od 11%, na 27,3% u usporedbi s razdobljem prije četiri godine. To je g. Schroederu i bivšim komunistima omogućilo da podijele preostale glasove."