FR-LIBERATION 28.12.EURO I SREDIŠNJE BANKE

FRANCUSKA LIBERATION 28. XII. 1998. Trichet i Tietmeyer, kormilari Eurolandove barke "Jesu li Jean-Claude Trichet i Hans Tietmeyer prisvojili Europsku središnju banku (ESB)? Službeno, predsjednik je Nizozemac Wim Duisenberg, ali se mnogi boje da jedanaest guvernera središnjih banaka nisu uspjeli od predsjednika ESB-a načiniti tek službenog predstavnika, a od 'direktorija' obični upravni odbor. Čini se da sve upućuje na to da, kako je govorio De Gaulle, europska monetarna vlast ima svoj privid - ESB, i svoju stvarnost - dvadeset petoricu bankara središnjih banaka. Kakav je ulog za Europu i jedanaest članova Eurolanda? Jednostavno, taj da državni interesi prevladavaju nad interesima cjelokupnog područja. Ugovorom iz Maastrichta ESB je postao najvažniji dio sustava koji čine središnje banke pojedinih država Europske unije. Taj sustav nosi milo ime Europski sustav središnjih banaka (ESSB). Zemlje nečlanice Eurolanda nazočne su u glavnom vijeću, ali nemaju ovlasti. Druga je stvar s nedodirljivim Vijećem guvernera koje okuplja jedanaest predsjednika središnjih banaka zemalja kandidata, kao i upravni odbor ESB-a od šest članova. Ovaj se okuplja najmanje jednom u mjesec dana na zadnjem, trideset i šestom katu Europskoga tornja u Frankfurtu. U tome tornju u samom središtu njemačke financijske prijestolnice nedaleko od Bundesbanke, ESB ima svoje urede. U tome društvu, punom 'kulture stabilnosti', vrijedi načelo jedan čovjek jedan glas. Drugim riječima, Luksemburg ima istu važnost kao Njemačka ili Italija. To je logično, budući da je monetarna politika opća i ne može ovisiti o veličini gospodarstva i pučanstva. Unatoč svemu, moglo bi se pomisliti da upravni odbor kojim predsjeda Wim Duisenberg ima odlučujući glas jer predstavlja opći interes područja eura. Unatoč posvemašnjoj tajnovitosti koja okružuje sjednice, čini se da su guverneri središnjih banaka brzo dali do znanja upravnom odboru da su oni vlast. 'Postoje nesuglasice i poteškoće oko toga kako započeti posao', priznaje, rabeći eufemizme, dužnosnik ESSB- a. Više izvora potvrđuje posebnu važnost para Tietmeyer-Trichet: guverner Francuske banke važan je kao osoba, ali i zbog činjenice da treba naslijediti Duisenberga; predsjednik Bundesbanke važan je zbog ustanove koju predstavlja i zato što je ESB, svojom neovisnošću i kultom tajnovitosti, vjerna preslika njemačkog zavoda za emisiju. Tietmeyer je također uspio dobro namjestiti neke svoje bliske suradnike. Isto tako, iako ne zna ni riječi francuskog, službeni predstavnik ESB-a nije nitko drugi do Manfred Koerber koji je bio na istoj dužnosti u Bubi. Moć jedanaestorice guvernera ojačana je činjenicom da ESB jako zavisi od jedanaest središnjih banaka. Najprije zato što je broj njegova osoblja znatno smanjen: sada ima 540 službenika (do konca sljedeće godine bit će ih 576), dok ih u sjedištu Bundesbanke u Frankfurtu ima dvije tisuće. Drugim riječima, s tako malenom momčadi ona neće moći dobiti predodžbu o tome što se događa u Eurolandu: dakle, morat će se nadati da će joj guverneri htjeti dati podatke. Zatim i stoga što ESB ima manje ovlasti negoli se to čini: tako ona nema posebne odgovornosti za nadzor nad bankama: to je isključivo pravo države. To je neobičan propust ugovora iz Maastrichta kada se zna da stečaji banaka mogu ugroziti cjelokupni financijski sustav. Isto tako, vođenje monetarne politike (posredovanje na tržištima) potpuno je decentralizirano, iako se operacije usklađuju iz Frankfurta. Zbog takvih prilika, Organizacija za gospodarski razvitak i suradnju (OCDE) izrazila je u prosincu svoju zabrinutost u 'Budućnosti gospodarstva': jedanaestorica guvernera 'i dalje će u svakodnevnom radu biti suočeni s problemima državnog značaja, što može dovesti do toga da se previše vodi računa o prilikama na svakom području'. Ukratko, europska bi monetarna politika doista mogla biti plod jadne nagodbe nakon rasprave među guvernerima. Dakle, uvođenje eura moglo bi biti pomalo zbrkano, osim ako upravni odbor ne preuzme vlast. Tomu bi mogao pomoći Tietmeyerov odlazak u mirovinu sljedeće godine", iz Frankfurta izvješćuje Jean Quatremer.