ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Istječe godina u kojoj se navršilo 500 +godina od rođenja i 420 od smrti sitnoslikara Jurja Julija Klovića +(1498-1578), možda i najvećeg hrvatskog likovnog umjetnika uopće, +podsjeća se u ogledu
"Hrvatski Michelangelo minijature" Biserke +Rauter-Plančić. L#L+ Georgivs Jvlivs Clovivs Croata (Juraj Julije Klović Hrvat) jedan je +od posljednjih "velikih sitnoslikara čija je izvanredna umjetnost, +rođena u renesansnom vremenu, a najviše domete dosegla u +prijelomnom razdoblju manirizma", stoji u reviji InterCity.+ Rođen je u kaštelu Grižane u Vinodolskoj dolini. Prvu naobrazbu +stekao je u pavlinskome samostanu na mjestu današnje Crikvenice. +Odlazi u Trst, potom u Veneciju da upozna djela talijanskog +kvatročenta, poglavito Bellinijeva, Carpacciova i Tizianova. +Stupa u dvorsku službu kod velikaške obitelji Grimani, za koju od +1516. do 1522. izrađuje crteže za monete, medalje i grbove, boravi u +Rimu i Mantovi. Učiteljem i zagovornikom mu je Giulijo Romano. + Godine 1524. dolazi u Budim na dvor hrvatsko-ugarskog kralja +Ljudevita II Jagelovića. Ondje završava oslikavanje Misala biskupa +Šimuna Erdoedyja - Misal se danas čuva kao jedna od najvećih +dragocjenosti u riznici zagrebačke prvostolnice. Nakon što su +1526. Turci porazili Jageloviće na Mohačkom polju, Klović se vraća
ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Istječe godina u kojoj se navršilo 500
godina od rođenja i 420 od smrti sitnoslikara Jurja Julija Klovića
(1498-1578), možda i najvećeg hrvatskog likovnog umjetnika uopće,
podsjeća se u ogledu "Hrvatski Michelangelo minijature" Biserke
Rauter-Plančić. L#L
Georgivs Jvlivs Clovivs Croata (Juraj Julije Klović Hrvat) jedan je
od posljednjih "velikih sitnoslikara čija je izvanredna umjetnost,
rođena u renesansnom vremenu, a najviše domete dosegla u
prijelomnom razdoblju manirizma", stoji u reviji InterCity.
Rođen je u kaštelu Grižane u Vinodolskoj dolini. Prvu naobrazbu
stekao je u pavlinskome samostanu na mjestu današnje Crikvenice.
Odlazi u Trst, potom u Veneciju da upozna djela talijanskog
kvatročenta, poglavito Bellinijeva, Carpacciova i Tizianova.
Stupa u dvorsku službu kod velikaške obitelji Grimani, za koju od
1516. do 1522. izrađuje crteže za monete, medalje i grbove, boravi u
Rimu i Mantovi. Učiteljem i zagovornikom mu je Giulijo Romano.
Godine 1524. dolazi u Budim na dvor hrvatsko-ugarskog kralja
Ljudevita II Jagelovića. Ondje završava oslikavanje Misala biskupa
Šimuna Erdoedyja - Misal se danas čuva kao jedna od najvećih
dragocjenosti u riznici zagrebačke prvostolnice. Nakon što su
1526. Turci porazili Jageloviće na Mohačkom polju, Klović se vraća
u Rim no provale vojske cara Karla V. Habsburškoga nagone ga da se
skloni kod augustinovaca u Mantovi.
Godine 1527. mijenja krsno ime Juraj u redovničko Julije. Slika
minijature i kopije prema Michelangelovim i Rafaelovim djelima, te
dalje uči kod slavnog Jeronima Dai Libri. Kao svjetovni svećenik
slika minijature za kardinala Marina Grimanija u Perugi, vojvodu
Cosima Medicija u Firenzi, velikog kardinala Alessandra Farnesea u
Rimu... Valja istaknuti da je Klović za sva vremena otkrio slikara
Dominikosa Theotokopulosa poznatijega pod imenom El Greco koji je u
dva navrata portretirao svog hrvatskog dobročinitelja.
Pokopan je U Rimu. Redovnici sv. Augustina odali su mu priznanje
epitafom: Julije Klović iz Hrvatske... slikar bez premca...
najveći slikar u malome slikarstvu... Veliki renesansni autoritet
Giorgio Vasari zapisao je o njemu: "Nikad nije postojao niti će
ubuduće još mnoga stoljeća postojati jedinstveniji i izvrsniji
minijaturist ili, bolje rečeno, slikar malih stvari, nego što je to
don Julije Klović..."
(Hina) ld ld