SL-BOŽIĆNICA. +DELO-HRVATSKA BOŽIĆNICA-23. XII. ++SLOVENIJA+DELO+23. XII. 1998.+Hrvatska božićnica+"Otvoriš radio i na bilo kojoj frekvenciji koja pripada HRT-a, +prisiljen si od jutra do večeri slušati novokomponirane božićne
+pjesme, vrlo sumnjive kakvoće. Iziđeš na ulicu ili u neku +prodavaonicu, posvuda umjetni sjaj iznakaženog Božića koji je +poslije prevrata 1990. izgubio čar obiteljskog blagdana. Čak i +gusjenici treba neko vrijeme da postane leptir, a kod nas se ljudi +odjednom mijenjaju kao da ispadaju iz čarobnjakova šešira, drži +kaštelanski župnik Luka Vuco koji traži usporednice između života +oko Božića u nekadašnjem i sadašnjem režimu. Njih je spomenuo i +zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u drugoj božićnoj poslanici, +sastavljenoj za njega i za crkvu u Hrvatskoj, koju predstavlja, u +vrlo osjetljivu trenutku.+Crkveni dostojanstvenici u mnogim tranzicijskim državama +postavljaju Hrvatsku za uzor kako je uredila odnose sa Svetom +Stolicom, prema položaju Crkve u državi, vjerskom odgoju i još +mnogočemu. Tko zna, možda su nekom drage i takve misli, izrečene na +nedavnom plenumu središnjeg odbora HDZ-a, po kojima je proglašenje
SLOVENIJA
DELO
23. XII. 1998.
Hrvatska božićnica
"Otvoriš radio i na bilo kojoj frekvenciji koja pripada HRT-a,
prisiljen si od jutra do večeri slušati novokomponirane božićne
pjesme, vrlo sumnjive kakvoće. Iziđeš na ulicu ili u neku
prodavaonicu, posvuda umjetni sjaj iznakaženog Božića koji je
poslije prevrata 1990. izgubio čar obiteljskog blagdana. Čak i
gusjenici treba neko vrijeme da postane leptir, a kod nas se ljudi
odjednom mijenjaju kao da ispadaju iz čarobnjakova šešira, drži
kaštelanski župnik Luka Vuco koji traži usporednice između života
oko Božića u nekadašnjem i sadašnjem režimu. Njih je spomenuo i
zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u drugoj božićnoj poslanici,
sastavljenoj za njega i za crkvu u Hrvatskoj, koju predstavlja, u
vrlo osjetljivu trenutku.
Crkveni dostojanstvenici u mnogim tranzicijskim državama
postavljaju Hrvatsku za uzor kako je uredila odnose sa Svetom
Stolicom, prema položaju Crkve u državi, vjerskom odgoju i još
mnogočemu. Tko zna, možda su nekom drage i takve misli, izrečene na
nedavnom plenumu središnjeg odbora HDZ-a, po kojima je proglašenje
kardinala Stepinca blaženim uvršteno među najveće uspjehe državne
politike u ovoj godini. No prije dva tjedna su Zagreb i Sveta
Stolica razmijenili ratificirane dokumente o zadnjem sporazumu
koji je potpisan u listopadu, a odnosi se na vraćanje oduzete
crkvene imovine, a ujedno uređuje socijalnu sigurnost
rimokatoličkog svećenstva koji je tim sporazumom tako reći
privezan za državne jasle.
Kao da je Rimokatolička crkva postala državnom ustanovom.
Kritičare njezina položaja osobito smeta što će porezni obveznici
po novom davati novac za plaće i mirovinsko osiguranje svećenika.
Službeno se radi o državnom priznanju 'slobodnog djelovanja
Rimokatoličke crkve u korist velike većine naših državljana koji su
i katolici', kaže potpredsjednik vlade Jure Radić. No nevjerni
državljani, pripadnici drugih vjera i katolici s pravom na slobodnu
(ne)vjeroispovjed u državi, koja je po ustavu odvojena od Crkve,
samo će iduće godine dati državi skoro 4,7 milijarda tolara za plaću
i mirovinu katoličkih svećenika.
Vlast sada drži da je takvim sporazumom kupila vječnu ljubav s
jedinom državom na Zapadu - dakle Vatikanom - koja ju predstavlja
kao svoju najpouzdaniju saveznicu, a da će na domaćem političkom
prizorištu dobiti nekakvu bianco mjenicu za svoje djelovanje koje
je u suprotnosti i s temeljnim crkvenim načelima. U Hrvatskoj se
dakako ne radi o slobodnom djelovanju Crkve koju je bivši režim
progonio možda dosljednije nego u bilo kojoj drugoj jugoslavenskoj
republici, nije upitna niti njezina budućnost. Ugroženo je
slobodno djelovanje čovjeka, sadašnjost a osobito budućnost
demokracije, obrazlaže svoj nastup u božićnoj poslanici nadbiskup
Josip Bozanić. U njoj su tako reći navedeni svi nedostatci
hrvatskog društva koje vide i u inozemstvu a i kritičke oči oporbe,
te razlozi zašto su koraci Hrvatske u Europu i svijet tako ukočeni,
zapravo prisiljeni stupati na istom mjestu.
Ili kako kaže u uvodu spomenuti župnik Luka Vuco u svojoj rubrici
Jutarnjega lista: 'Barem neki na vlasti paranoično napadaju stari
sustav koji je kao mrtvac pao u povijest i u kojem je šef države imao
7,5 puta veću plaću od prosječne; no sada je ta plaća 20 puta veća.
Koji je od oba sustava više radio protiv božićne poruke?'
Kaštelanskom župniku koji aktualnu vlast upozorava da ne vidi
siromahe koji su je ostvarili svojim djelovanjem, nije moguće
predbacivati komunističku prošlost kako se često događa kad o
odnosima kritički progovori ljevica. Žalosno je ali istinito da je
čak svećenik prisiljen zagovarati život u bivšem režimu kao
podnošljiviji od sadašnjeg, kad bi službeno trebali teći med i
mlijeko; zapravo je nadbiskupova božićna poslanica za mnoge jedina
prava božićnica koja na hrvatskom jeziku znači trinaestu plaću ili
neku drugu novčanu nagradu u ovo vrijeme. Ne treba nagađati kome je
položaj Crkve u Hrvatskoj uzoran, a čemu i zašto je dakako drugo
pitanje na koje može odgovoriti svatko komu (osobito) drugi
priznaju da ima čistu savjest" - piše Peter Potočnik.