IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 22. PROSINCA 1998. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 22. PROSINCA 1998. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 4861,36 4780,93 London/FTSE-100 5886,30 5876,50 New York/DJIA 8988,85 8903,63 Tokyo/NIKKEI 13779,45 14152,95 -------------------------------------------------- Komentar: Nakon nekoliko mirnih dana, noćas je na Wall Streetu bilo vrlo živo. Dow Jones indeks skočio je više od 80 bodova, pa se primaknuo razini od 9.000 bodova. Rast cijena dionica zahvaljuje se okončanju vojnih napada na Irak. Pored toga, na Tržištu je prevladala teza kako Senat neće tražiti ostavku predsjednika SAD Billa Clintona. Vjerojatnije je da će se postići neki kompromis, smatraju analitičari. Riječju, put za "uspon Djeda Mraza", tradicionalni rast cijena uoči Nove godine, širom je otvoren. Skok cijena na Wall Streetu ohrabrio je Nijemce. U Frankfurtu je DAX indeks jutros osvojio više od 80 bodova, zbog čega se probio u područje iznad 4.800 bodova. Tako snažan skok cijena dionica zahvaljuje se i oporavku dolara prema njemačkoj marci. U Londonu su cijene dionica, također, porasle. No, neznatno. S druge strane, u Tokiju je Nikkei indeks jutros snažno pao. Izgubio je više od 370 bodova, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronio ispod razine od 14 tisuća bodova. ------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- USD/DEM 1,6710/20 1,6743 1,6629 USD/JPY 116,90/00 117,37 115,96 GBP/USD 1,6820/30 1,6872 1,6764 Cijena zlata 288,50 / 289,00 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Obveznice japanske vlade izazvale su danas pravu uzbunu. Naime, kako im je cijena snažno pala, vrtoglavo su porasle kamatne stope, koje se uvijek kreću u suprotnom smjeru od cijene. To je pak izazvalo strmoglav pad cijena dionica na Tokijskoj burzi, ali i tečaja jena. No, što stoji iza svega toga? Prvo su se pojavile špekulacije kako će Ministarstvo financija Japana u siječnju iduće godine obustaviti izravnu kupnju državnih obveznica. Kako je zbog toga nastala neviđena strka na japanskom tržištu javnog duga, ministar financija Kiichi Miyazawa sazvao je konferenciju za novinstvo. Potvrdio je špekulacije, ali je pokušao "ohladiti" tržište kazavši kako to "ne bi trebala biti nikakva osobita vijest". Pokušao mu je pomoći guverner Bank of Japan Masaru Hayami izjavivši kako nije prirodno da središnja banka drži toliko vladinih obveznica koliko ih ima sada. "Te bi obveznice trebale kupovati privatne institucije. Mislim da nije baš prirodno da BOJ drži otprilike 50 trilijuna jena (427 milijardi dolara) u državnim obveznicama," izjavio je Hayami. No, učinak izjava ministra i guvernera bio je suprotan od očekivanoga. Jer, ako BOJ prestane kupovati državne obveznice, a ona je uslijed krize likvidnosti u Japanu u posljednje vrijeme jedan od najvećih kupaca, na tržištu će doći do prekomjerne ponude, uz istodoban pad potražnje, kažu analitičari. Stoga su se ulagači počeli panično povlačiti s tržišta, pa je cijena obveznica na rok od 10 godina naglo pala. To je pak izazvalo skok dugoročne kamate na 1,9 posto, što je čak 0,4 postotna boda više nego što je iznosila jučer. Izjave monetarnih vlasti izuzetno su zabrinule analitičare. Jer, veliko je pitanje kako će se financirati ambiciozan plan vlade za stimulaciju gospodarstva, s obzirom da je javni dug već sada golem, a da je vlada za iduću poslovnu godinu najavila izdanje novih emisija obveznica vrijednih čak 31 trilijun jena. Sve to izazvalo je priličnu zbrku. Naprosto nema smisla da vlada najavljuje izdavanje novih obveznica, dok istodobno najavljuje da će ih prestati kupovati, kaže jedan diler. Ovu kontradikciju neki analitičari pokušavaju objasniti kao poruku Ministarstva financija političarima kako će cijena obećanih golemih gospodarskih paketa mjera biti izuzetno visoka. Kako bilo, snažan pad cijena obveznica izazvao je veliku zabrinutost među ulagačima i... pad cijene jena. Tako je jutros tečaj američkog dolara dosegnuo 117 jena, dok se još jučer kretao duboko ispod razine od 116 JPY. Japansko je gospodarstvo vrlo krhko i rast kamata moglo bi mu znatno naštetiti, kažu analitičari. Veće kamate, odnosno zarade na državne obveznice bile bi poticajne za jen kada bi došle kao rezultat oporavka gospodarstva. No, ovaj pad cijena obveznica posljedica je poremećaja između ponude i potražnje, stoga je jen pod snažnim pritiskom, objašnjavaju analitičari.