D. KALOGJERA NOVI PREDSJEDNIK HVEP-A

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - "Obaveza članova Hrvatskog vijeća europskog pokreta je borba za prihvaćanje europskih standarda. Put u Europu je trnovit, a alternativa je povratak na Balkan što nećemo dopustiti", rekao je novoizabrani predsjednik HVEP-a Dražen Kalogjera na danas održanoj izbornoj skupštini. HVEP je uputio Apel hrvatskoj vlasti i javnosti kojim, među ostalim, poziva vlast da "nacionalne interese zemlje ne utvrđuje na temelju antieuropskih interesnih skupina, kratkoročnih spekulacija ili na temelju ideologije etnocentrične i zatvorene države, već na temelju nužne i za život zajednice vitalno važne integracije društva u europske strukture".#L# Hrvatska je danas znatno udaljenija od europskih integracija no što je bila 1994. ili 1995., a dogodine će biti još udaljenija nego danas, ocijenio je dosadašnji četverogodišnji predsjednik HVEP-a Slaven Letica kojem je izražena zahvala na dosadašnjem uspješnom obnašanju te dužnosti. "U stručnom žargonu i strategiji proširenja Europske unije mi smo, kao narod i zemlja, strpani u svojevrsnu europsku zonu sumraka koja se zove zapadni Balkan, što znači da nismo ni među prvih pet kandidata prvog kruga, ni među šest kandidata drugog kruga proširenja", kazao je Letica dodajući da HVEP treba objasniti zbog čega dolazi do sustavnog i nezaustavljivog udaljavanja Hrvatske od Europe i Europe od Hrvatske. Upozorio je na jačanje "antieuropskog lobija", ustvrdivši da bi hrvatsko uključivanje u EU "ugrozilo interese tzv. elita - političara, tajkuna i velebogataša". Po njegovu sudu vlast je temeljna prepreka europeizaciji naše zemlje i njezinom uključivanju u europske integracije. "Gospodarska politika potiče šverc i opsesivno razmišlja samo o punjenju državnog proračuna, što ima za posljedicu deindustrijalizaciju, deagrarizaciju, descijentizaciju, centralizaciju i divlju klerikalizaciju", ustvrdio je Letica. Zapreku bržem približavanju europskim integracijama Letica vidi i u zastrajelom shvaćanju pojma nacionalne države i nacionalnog suvereniteta, kao i pristran odnos prema razdoblju tzv. samoupravnog društva kao "komunističkom paklu". Govoreći o oporbi i Europi, Letica je kazao kako oporbene stranke imaju nesumnjivo bolje europerspektive od HDZ-a, no da treba znati da se za put u Europu treba pripremati godinama gradeći kontakt, vjerodostojnost i respekt. Posebni izaslanik Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther istaknuo je da Europska unija nema posebno pozitivan ili negativan odnos prema zemljama koje joj žele pristupiti, već da postoje uvjeti koje treba zadovoljiti za pristup Uniji. Hrvatska treba zadovoljiti političke i ekonomske preduvjete, kazao je Vinther spomenuvši provedbu poštenih i slobodnih izbora, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, restrukturiranje i liberalizaciju gospodarstva, te porezni sustav i pravni okvir prema europskim mjerilima. Europska unija najveća je gospodarska sila svijeta i teži uspostavi mira i blagostanja na cijelom europskom kontinentu, pa tako i prema istoku i jugoistoku Europe, kazao je austrijski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Rudolf Bogner. Europska unija će prema svakoj zemlji imati specifičan pristup s obzirom na njihove posebnosti, rekao je Bogner govoreći o ulozi Austrije kao predsjedavajućeg EU i njezinim iskustvima pri uključivanju u tu integraciju. Nema sumnje da je Hrvatska europska zemlja koja ima korijene u srednjoj Europi i Mediteranu, no mora u potpunosti ispuniti preuzete obveze u svezi s povratkom izbjeglih, slobodom medija, promjenama izbornog sustava i demokratizacije društva, rekao je veleposlanik Bogner. (Hina) dm im