BEČ, 17. prosinca (Hina/AFP) - Europa, a posebno Europska unija, u +četvrtak su uz teškoće pokušavale postići jedinstveno stajalište +oko američko-britanskih napada na Irak koji su uglavnom dobili +potporu na zapadu, dok je istok
kontinenta ostao suzdržaniji.
BEČ, 17. prosinca (Hina/AFP) - Europa, a posebno Europska unija, u
četvrtak su uz teškoće pokušavale postići jedinstveno stajalište
oko američko-britanskih napada na Irak koji su uglavnom dobili
potporu na zapadu, dok je istok kontinenta ostao suzdržaniji.#L#
Austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel, čija
zemlja obnaša dužnost predsjedavajuće zemlje EU, rezimirao je
stajališta zemalja-članica rekavši da "svi izražavaju žaljenje
zbog činjenice da su napadi postali neophodni".
Izrazivši nadu da će "budući napadi biti ograničeni u vremenu i
usmjereni isključivo na vojne ciljeve", Schuessel je u ime EU
izrazio razumijevanje za napade i rekao da je irački predsjednik
Sadam Husein u potpunosti odgovoran za vojnu akciju.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder izrazio je solidarnost sa
Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom te je izrazio želju da
što prije dođe do kraja krize, dok je Nizozemska dala umjerenu
potporu vojnim operacijama.
Francuski premijer Lionel Jospin izrazio je "žaljenje" zbog svega
što je dovelo do napada i podsjetio da Francuska i dalje preferira
"diplomatsko rješenje".
Dok britanski tisak pozdravlja "britanski blitz na Irak", Madrid je
također opravdao primjenu sile, izrazivši žaljenje zbog činjenice
da Bagdad nije ispoštivao svoje međunarodne obveze.
Danska je također izrazila potporu napadima nazvavši ih
"opravdanima".
Italija, međutim, ne dijeli takvo stajalište. U Rimu, predsjednik
vlade Massimo D'Alema napade je ocijenio "nekorisnima" a ministar
vanjskih poslova Lamberto Dini izrazio je "živu zabrinutost" svoje
vlade.
Vrlo čvrsto, Vatikan je izrazio želju da se agresija na Irak "okonča
što je prije moguće i da se ponovno uspostavi međunarodni
poredak".
Švedska je također izrazila žaljenje zbog napada, ocjenjujući da je
vojnu intervenciju najprije trebalo razmotriti Vijeće sigurnosti
UN-a.
Grčki ministar obrane Dimitris Apostalakis je sa svoje strane
podsjetio da se njegova zemlja protivi vojnim opcijama te vrste.
Finska, Belgija, Norveška i Portugal ocijenili su da su napadi bili
"neizbježni" jer je Irak odbijao suradnju s UNSCOM-om.
Najveće kritike napadi su izazvali u Moskvi gdje je ruski
predsjednik Boris Jeljcin stanje ocijenio "izuzetno kompleksnim i
neprihvatljivim za sve".
Švicarski predsjednik Flavio Cotti, koji boravi u posjetu Moskvi,
ocijenio je neprihvatljivim pribjegavanje sili.
U Beogradu, provladin tisak također je osudio "agresiju".
U istočnoj Europi, samo su Poljska i Slovačka otvoreno poduprle
napade. Poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski ocijenio je da
je iračko stajalište zahtijevalo "prihvatljive protumjere", dok je
Bratislava dala potporu "čvrstim i ekstremnim mjerama protiv Iraka
kojima je cilj bio spriječiti da Bagdad proizvede oružje za masovno
uništavanje".
Umjereniji u svojoj potpori američko-britanskim napadima
izvedenim u noći sa srijede na četvrtak bio je češki predsjednik
Vaclav Havel koji je "izrazio razumijevanje za razloge koji su
motivirali napade na Irak".
U Ankari, turski tisak ocijenio je da američki predsjednik Bill
Clinton napadima želi skrenuti pozornost s procedure opoziva.
(Hina) maš br