US NY TIMES 16. XII. BOSNA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 16. XII. 1998. Bosna treba daljnju međunarodnu potporu, slažu se države "Sjedinjene Države i druge države koje podupiru bosanski mirovni dogovor sastale su se u utorak u Madridu i odlučile zatražiti dublje gospodarske i vladine reforme koje bi tu zemlju pripremile na samostalan opstanak. Jedan je zapadni dužnosnik na sastanku Vijeća za uspostavu mira u Bosni, povremenog sastanka zemalja donatora, ustvrdio da je 'intervencionizam pobijedio' na barem dvije godine, usprkos nekim prigovorima Rusije. Glavni cilj zemalja koje pomažu u provedbi mirovnog sporazuma jest siguran povratak bosanskih ratnih izbjeglica, čiji se broj procjenjuje na više od jednog milijuna. Posebno je teško provesti povratak izbjeglica u područja koja nadziru članovi drugih etničkih skupina. Oni se često susreću s neprijateljstvom ili nasiljem, a u njihovim domovima često žive članovi prevladavajuće skupine. Zemlje donatori složile su se da bi željele smanjiti svoju pomoć Bosni, ali nitko nije mogao predvidjeti kada će se broj međunarodnih vojnika i civilnih savjetnika moći oštro smanjiti. Glavni tajnik NATO-a Javier Solana izjavio je da bi određeni broj vojnika mogao biti povučen nakon lipnja. Strobe Talbott, američki zamjenik ministra vanjskih poslova, izjavio je: 'Pojačanje naših napora u Bosni presudno je u našoj strategiji izlaza.' On je dodao da nijedna država ne želi da Bosna postane trajni 'štićenik ili protektorat međunarodne zajednice.' Nikola Poplašen, nedavno izabrani vođa republike srpske kojega Sjedinjene Države smatraju pripadnikom radikalne struje, izjavio je na novinskoj konferenciji u Madridu, u utorak, da bosanski narod ne treba mnogo vanjske pomoći pri ispunjavanju Daytonskog dogovora iz 1995. Prema dogovoru kojim je završio gotovo četvorogodišnji građanski rat, bosanski Srbi nadziru jedan dio zemlje, a Muslimani i Hrvati nadziru ostatak. Tročlano predsjedništvom nadzire oba entiteta. Očekuje se da će u srijedu biti odobren prijedlog opisan na 39 stranica, koji kaže da je međunarodna pomoć u Bosni 'na svom vrhuncu' i da će se 'u bliskoj budućnosti neizbježno početi smanjivati.' Prijedlog uključuje podrobni plan povratka izbjeglica i reforme u takvim područjima, poput poticanja gospodarske konkurencije, djelomice privatizacijom, smanjenje korupcije i stvaranje multietničkih policijskih snaga, neovisnog sudstva i slobodnoga tiska. Poplašen je izjavio da se boji da bi mjere koje se ovdje razmatraju dale još više moći visokom predstavniku međunarodne zajednice za provedbu civilnog dijela sporazuma Carlosu Westendorpu. No, Sjedinjene Države i druge zapadne države, koje imaju 34.000 vojnika u Bosni i izdvajaju oko 1,5 milijardi dolara godišnje za pomoć, sumnjaju da je Bosna spremna i da može ostati bez međunarodne potpore i nadgledanja. Oni su u Madridu izrađivali planove prema kojima bi u Bosni barem još dvije godine ostali uključeni u pomoć. 'Mir u Bosni ostaje krhak, on i dalje ne može opstati bez znatne međunarodne potpore', izjavio je Westendorp pred izaslanicima 47 zemalja. 'Sljedeće presudno dvogodišnje razdoblje moramo iskoristiti kako bismo posvetili svoju energiju izgradnji moderne, demokratske Bosne.' Neki bosanski vođe navodno su prilično spremni prihvatiti reforme, ali zapadni dužnosnici nemaju povjerenja u Poplašena. 'On je antidemokratski i antidaytonski usmjeren', izjavio je Robert Gelbard, Clintonov predstavnik za provedbu Daytonskog sporazuma. 'Morat će se dokazati.' Španjolski diplomat Westendorp iskoristio je svoj položaj da ozakoni mjere poput zajedničke valute i zastave. No, mnogi zapadni stručnjaci kažu da bi predložene dublje reforme mogle biti teže za provedbu", piše list.