ZASTUPNIČKI DOM: HITNO SANIRATI DUGOVANJA ZDRAVSTVA

ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Hrvatsko je zdravstvo trenutno opterećeno dugom od oko tri milijarde kuna, i taj problem treba hitno sanirati. Uz potrebu da država, odnosno proračun iznađu mogućnosti podmirenja toga duga koji se gomilao u posljednje tri godine, treba raditi i na novom sustavu financiranja zdravstva i njegovoj reorganizaciji. To su najčešći naglasci današnje rasprave Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora o Izvješću o stanju zdravstva od 1995. do 1998. godine. Na kraju rasprave, u ime njenih inicijatora HDZ-a i SDP-a Marcel Majsec i Snježana Biga Friganović zatražili su da Vlada sutra, prije rasprave o državnom proračunu za iduću godinu, odgovori kako će podmiriti dugove zdravstva.#L# Zastupnički je dom raspravio i statut Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a do glasovanju o potvrđivanju tog statuta na primjedbe zastupnika treba se očitovati Upravno vijeće Zavoda. Time je završen današnji, prvi dan rada izvanredne sjednice koja se nastalja sutra. Stanje u zdravstvu u cjelodnevnoj su raspravi različito ocijenili zastupnici HDZ-a i oporbeni, po čijim je ocjenama to stanje vrlo loše, krizno, katastrofalno, pa i dramatično. Zastupnici HDZ-a priznaju da problema ima, ali odbacuju te ocjene. Istina o zdravstvu je 'negdje u sredini' između svijetlih i najcrnjih tonova, kaže Antun Pitlović (HDZ) koji naglašava da za rješenje problema u zdravstvu treba sanirati postojeći dug da zdravstvo 'prodiše', a onda ići na reorganizacije. Na potrebu hitnog rješenje dugovanja zdravstva upozorili su i drugi zastupnici. Mjera koju bi trebalo poduzeti je hitna sanacija stanja iz proračuna, poruka je Vere Pivčević Stanić (HDZ). Uzroke lošeg stanja u zdravstvu vidi u neuplaćivanju doprinosa, plaćanju na minimalno prijavljene plaće, povećanju plaća zdravstvenih djelatnika prema kolektivnom ugovoru, uvođenju PDV-a. Uz problem dugovanja, zastupnici su upozoravali i na nedostatak osnovnih sredstava, od gaza i zavoja do nedostatka lijekova. To, ističe Petar Žitnik (HSS), liječnike svakodnevno stavlja pred moralnu dilemu - koga operirati, kome dati skupi lijek, a kome ne. Takve će stvari ubrzati njihovu odluku da odu iz Hrvatske, tvrdi Žitnik, upozoravajući i na nesavjesne poslodavce koji ne plaćaju doprinose, na birokraciju nesposobnu da ih na to obveže. Novca za zdravstvo ima, ali će netko drugi morati stegnuti remen, poručuje Žitnik. Sličnog je mišljenja i Željka Antunović (SDP) koja drži da treba smanjiti troškove u nekim drugim segmetima i taj novac preusmjeriti u zdravstvo. Stanjem u zdravstvu nezadovoljni su i građani i zdravstveni djelatnici, više su puta istaknuli oporbeni zastupnici, među njima i Marin Jurjević (SDP), upozoravajući i na neprimjereno nisku glavarinu (54 kune godišnje) HZZO-a po školarcu. Zastupnici su se suglasili s potrebom da se naplate doprinosi od onih koji to ne čine, te s potrebom drugačijeg sustava financiranja zdravstva, ali su uglavnom bili protiv mogućnosti povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje iako je bilo i mišljenja da postoje mogućnosti povećanja doprinosa. Ocjenjujući stanje u zdravstvu kriznim, Stanislav Janović (HDZ) objašnjava da je ta kriza uzrokovana krizom u gospodarstvu. Treba, kaže, podići gospodarstvo da bi se zadovoljile potrebe medicine. Zastupnici su upozoravali i na negativne učinke PDV-a, predlažući u više navrata da se PDV u zdravstvu ukine. U raspravi je podržano izvješće ministra zdravstva dr. Željka Reinera, te mjere koje je predložio, ali dio zastunika izražava i zadršku. Izvješće je izvanredan materijal, ali nerealno optimističan, ocjenjuje primjerice Žitnik (HSS). Zaključujući raspravu Marcel Majsec (HDZ) zamolio je ministra da utječe kako bi i zdravstveni djelatnici dobili božićnicu. (Hina) bn/bm ds