ZLATNI JUBILEJ UMJETNIČKOGA PAVILJONA U ZAGREBU

ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Zlatni jubilej - stota obljetnica otvorenja Umjetničkoga paviljona u Zagrebu večeras je svečano obilježen rekonstruiranom izložbom Hrvatskoga salona - istom izložbom kojom je na današnji dan 15. prosinca 1898. otvoren najugledniji izložbeni prostor u Zagrebu i jedina zgrada namjenski izgrađena za velike, reprezentativne izložbe.#L# Ravnateljica Umjetničkoga paviljona Lea Ukrainčik istaknula je kako se večerašnji veliki događaj za hrvatsku kulturu, napose hrvatsku likovnu umjetnost, proslavlja pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. Izložbu je u nazočnosti velikog broja kulturnih i javnih djelatnika otvorio Predsjednikov izaslanik ministar kulture mr. Božo Biškupić. Izložbu "Hrvatski salon 1898.", što je danas vidimo u izdanju suvremene interpretacije, napomenula je Ukrainčik, prije stotinu godina priredilo je Društvo hrvatskih umjetnika, kad se skupina mladih umjetnika okupljena oko Vlaha Bukovca, najsnažnije ličnosti likovnoga života Hrvatske na prijelazu stoljeća, odvojila od Društva umjetnosti Izidora Kršnjavoga. Buntovni likovni umjetnici uz potporu nekolicine književnika, osobito K.Š. Đalskoga i Milivoja Dežmana, ustali su protiv tradicionalnih akademskih šablona, tražeći punu individualnost i slobodu umjetničkog izričaja. Taj sukob tradicionalista i secesionista izazvao je tada žestoke raspre i teoretske rasprave, podsjetila je Ukrainčik. Rekla je da su se u Paviljonu priređivale brojne važne monografske i problemske izložbe, izložbe grupa, pokreta i strujanja, a sve je to pridonijelo stvaranju slikarske i kiparske modernosti u Hrvatskoj. Na "Hrvatskome salonu 1898." izlagali su kipari i slikari Robert Frangeš i Rudolf Valdec, Robert Auer, Leopoldina Auer, Artur Alexander, Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić, Bela Čikoš Sessia, Oton Iveković, Ferdo Kovačević i drugi. Skupini se pridružio i mladi student arhitekture Viktor Kovačić. Ministar Biškupić je kazao kako se večerašnjom izložbom prisjećamo izvanredno važna događaja i hrvatske likovnosti i hrvatske kulture. Kao suputnici i svjedoci vremena, u kojem prvi put u našoj dugoj povijesti utvrđujemo i kulturna dostignuća Hrvatske unutar vlastitih korijena, danas u povodu stogodišnjeg jubileja od otvaranja Umjetničkoga paviljona i izložbe - idealne rekonstrukcije Hrvatskoga salona iz 1898. - utemeljena je era naše moderne umjetnosti i posvećen Umjetnički paviljon, istaknuo je Biškupić. Podsjetio je da je Paviljon rađen kao izložbeni prostor za hrvatske umjetnike na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. Umjetnički paviljon djelo je madžarskih arhitekata Florisa Korba i Kalmana Giergla. Odlukom bana Khuena Hedervarya prenesena je u Zagreb njegova čelična konstrukcija, a ponovna gradnja 1897. i 1898. pripala je bečkom atelieru Selnera i Helmera. Biškupić je kazao da visokom obljetnicom Umjetničkoga paviljona, koja osvjetljuje našu bogatu prošlost i sadašnjost na kraju tisućljeća, ulazimo u novo tisućljeće i gradnju nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Ministar je u ime pokrovitelja predsjednika Tuđmana čestitao priređivačima izložbe, proglasivši je prvorazrednim kulturološkim događajem. Izložbu je postavio slikar i scenograf Zlatko Kauzlarić Atač. (Hina) ta ds