ES-INTEGRACIJE +ES 13. XII.-EL MUNDO-EU-BEČKI SASTANAK ++ŠPANJOLSKA+EL MUNDO+13. XII. 1998.+Europska lokomotiva zaustavljena u Beču+"Četiri desetljeća procesa izgradnje zajedničke Europe obilježeno +je kretanjima prema naprijed i
natrag, velikim ubrzavanjima i brzim +zaustavljanjima. A ako to usporedimo sa željeznicom, moglo bi se +reći da je europska lokomotiva morala prolaziti prugom punom zavoja +i zaustaviti se kad se više nije moglo napredovati.+Sastanak na vrhu u Beču, koji je jučer završio, u povijest će ući kao +jedan od onih trenutaka u kojima vlak ne može naprijed zato što se +vlakovođe ne slažu u pitanju kojim putem treba nastaviti. Sastanak +održan ovoga vikenda, kao što se i očekivalo, poslužio je samo za +jasno naglašavanje velikih razlika u stajalištima država Europske +unije o najvažnijim pitanjima: modela gospodarske politike i novog +način financiranja proračuna za razdoblje od 2000. do 2006.+Stajališta Jose Maria Aznara i njemačkoga kancelara Schroedera i +dalje su potpuno različita. Dok prvi zastupa nužnost provedbe +politike solidarnosti i jačanja kohezije, drugi kaže da Njemačka +nije spremna svake godine davati dva bilijuna peseta u Bruxelles.+Njemačku podupiru Austrija, Nizozemska i Švedska, ali ni Francuska
ŠPANJOLSKA
EL MUNDO
13. XII. 1998.
Europska lokomotiva zaustavljena u Beču
"Četiri desetljeća procesa izgradnje zajedničke Europe obilježeno
je kretanjima prema naprijed i natrag, velikim ubrzavanjima i brzim
zaustavljanjima. A ako to usporedimo sa željeznicom, moglo bi se
reći da je europska lokomotiva morala prolaziti prugom punom zavoja
i zaustaviti se kad se više nije moglo napredovati.
Sastanak na vrhu u Beču, koji je jučer završio, u povijest će ući kao
jedan od onih trenutaka u kojima vlak ne može naprijed zato što se
vlakovođe ne slažu u pitanju kojim putem treba nastaviti. Sastanak
održan ovoga vikenda, kao što se i očekivalo, poslužio je samo za
jasno naglašavanje velikih razlika u stajalištima država Europske
unije o najvažnijim pitanjima: modela gospodarske politike i novog
način financiranja proračuna za razdoblje od 2000. do 2006.
Stajališta Jose Maria Aznara i njemačkoga kancelara Schroedera i
dalje su potpuno različita. Dok prvi zastupa nužnost provedbe
politike solidarnosti i jačanja kohezije, drugi kaže da Njemačka
nije spremna svake godine davati dva bilijuna peseta u Bruxelles.
Njemačku podupiru Austrija, Nizozemska i Švedska, ali ni Francuska
se ne slaže sa Schroederom kad je riječ o mogućnosti da države
članice izdvoje do 25 posto novca namijenjenog pomoći
poljodjelstvu. Blair želi smanjiti tzv. britanski ček i zalaže se,
s Francuskom i Njemačkom, za proširivanje Europske unije na istok
bez povećavanja sadašnjeg zajedničkog proračuna Europske unije
(1,27 posto bruto domaćeg proizvoda država članica Europske
unije). (...)
Ali ni države s malim doprinosima ne slažu se s budućom proračunskom
reformom jer se ne slažu njihovi interesi. Španjolska dobiva 155
ekija godišnje po stanovniku, Grčka dobiva 387, a Irska 644 ekija. S
tim podacima u ruci, lakše je shvatiti Aznarovu tvrdoglavost. Može
mu se zamjeriti jedino to što ne popušta pri obrani državnih
interesa.
Iako je dogovor o planovima poslije 2000. daleko, ne slažu se ni u
svezi s najvažnijim pitanjima na području gospodarske politike, a
radi se o zapošljavanju, stupnju autonomije Europske središnje
banke, gdje se mogu nazrijeti velika neslaganja između Jospina i
Schroedera, nasuprot neintervencionističkoj politici Aznara i
Blaira.
Sada je sve odgođeno za sastanak na vrhu koji se održava u ožujku.
Konsenzus je, iako teško izvediv, jedino moguće rješenje. Povijest
Europske unije dokazuje da je veliki napredak ostvarivan uvijek
poslije velikih unutarnjih grčeva. Potpisivanje dokumenta Acta
unica otvorilo je put prema euru. A rješavanje sadašnjih sporova
treba pomoći proširivanju Europske unije, za što je nužna ravnoteža
između velikodušnosti i realnosti", piše u uvodniku lista.