US IHT 12. XII. EU-NEZAPOSLENOST

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 12./13. XII. 1998. Čelnici europskih država prihvaćaju akciju protiv nezaposlenosti "Poglavari država članica Europske unije pristali su pojačati borbu protiv nezaposlenosti, donoseći 'obvezujuće i provjerljive' smjernice buduće politike zapošljavanja. Međutim, naletjeli su na zapreku - kako financirati godišnji proračun zajednice koji iznosi 100 milijarda dolara? Njemačka se založila za to da se taj problem riješi prije nego što Unija otvori vrata novim članicama iz istočne i srednje Europe. Poglavari država i vlada prvoga su se dana konferencije na vrhu u Beču složili da ministri financija moraju sklopiti čvršći sporazum o zapošljavanju, ali nisu pobliže odredili njegove ciljeve. Nezaposlenost u Europskoj uniji u listopadu je iznosila 16,8 milijuna ljudi, tj. 9,8 posto ukupne radne snage. Iako je ovo prvi put da je nezaposlenost pala ispod deset posto, Europa ima još mnogo više nezaposlenih nego SAD, pa se neki ekonomisti boje da bi stopa mogla ponovno porasti u slučaju privrednog 'usporavanja'. Njemački kancelar Gerhard Schroeder, koji je rješavanje problema nezaposlenosti proglasio primarnim ciljem svoje izborne kampanje, uputio je, zajedno s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, poziv ostalim državama da 'postave borbu protiv nezaposlenosti u samo središte europske politike'. U tom duhu, ističu oni, vlade bi trebale 'poduzeti sve kako bi postigle obvezujuće i dokazive ciljeve u smjernicama nezaposlenosti, pogotovo u reduciranju nezaposlenosti mladih i trajno nezbrinutih te u suzbijanju diskriminacije žena na tržištu rada'. Prilikom prošlogodišnjeg susreta u Luksemburgu, petnaest članica EU pristalo je dati na razmatranje državne programe za suzbijanje nezaposlenosti. Sad je došlo vrijeme, rekao je francuski premijer Lionel Jospin, da EU prihvati nove ciljeve koji se mogu kvantitativno odrediti i mjeriti objektivnim standardima. Povjerenik EU, optužujući monetarne afere, rekao je da su sve vlade pristale što prije donijeti uravnotežene proračune te da je tržište prihvatilo činjenicu kako je 'stabilnost integralni dio naše gospodarske kulture'. Zajedno sa sporazumom jedanaest zemalja o prihvaćanju zajedničke valute, problem nezaposlenosti najveći je socijalni problem s kojim se zajednica susrela. Kriteriji prema kojima članice smiju uvesti zajedničku valutu jesu malen inozemni dug i deficit, što znači da vlade ne mogu trošiti više od utvrđenog iznosa kako bi razriješile krizu. Jospin je pozvao na 'socijalni sklad' u kojemu bi se države usuglasile o općim standardima doživotnog obrazovanja, minimalnim prihodima i o osnovnom socijalnom standardu u graničnim područjima ili određenim službama. Međutim, luksemburški je premijer Jean-Claude Juncker, začetnik prošlogodišnjeg sporazuma o zapošljavanju, rekao kako ne vidi nikakvu dodatnu vrijednost u francusko-njemačkom prijedlogu. Ustvrdio je da se nezaposlenost ne može razmatrati odvojeno od gospodarstva u cijelosti. Iako su se prevladavajući socijaldemokrati složili u tome da Europi treba aktivnija politika za borbu protiv nezaposlenosti, čini se da nisu postigli nikakav napredak što se tiče budućnosti financiranja EU bez sukobljenih stavova. Prilično je sigurno da će čelnici dopustiti Njemačkoj, koja od prvog siječnja preuzima predsjedanje EU, da pokuša riješiti problem, o čemu će se još raspravljati na posebnom sastanku na vrhu u ožujku. Sporna je Agenda 2000 o financiranju EU od 2000. do 2006. godine te o pripremanju koncepta širenja zajednice u nadolazećim godinama. Njemačka tvrdi da bi se širenje moglo odgoditi ili zaustaviti ako njezin doprinos od 13 milijarda dolara ne bude smanjen. Isto tako, Nijemci traže reviziju financija EU. Jacques Santer, predsjednik Europskog povjerenstva izjavio je da bi propust u prihvaćanju paketa unutarnjih reforma rezultirao 'nesigurnošću i trajnom krizom'. Takav postupak bi minirao 'elan eura', upozorio je on, te poslužio kao negativna poruka zemljama koje se nadaju pristupu EU. Države članice izrazile su želju za suradnjom pri donošenju proračuna, a da nisu ponudile koncesije za položaje koji bi omogućili provođenje sporazuma. Čini se da je Francuska prihvatila stajalište tipa 'možemo pregovarati o onome što je tvoje, ali ti se drži podalje od onog što je moje'. (...) Njemačka je predložila da vlade država dijelom participiraju u financiranju veleposjeda ili ih sufinanciraju novcem izvan državnih proračuna. Francuska ustraje da se poljoprivredna politika i dalje kolektivno financira. Chirac smatra da je ovogodišnje smanjenje britanskog proračuna protivno duhu zajednice koji nalaže podjelu resursa. Britanski pak glasnogovornik smatra da je postupak njegove vlade 'nešto o čemu se ne može pregovarati' Čini se da je, s druge strane, pokušaj Velike Britanije i Francuske da ponovno otvore pitanje likvidacije duty-free shopova u Europi osuđen na neuspjeh. Više zemalja, uključujući Italiju, Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Dansku, jasno je ustvrdilo da ne vidi nikakva razloga za ponovno razmatranje jednoglasne odluke kojom je 1991. prekinuta takva trgovina na području EU", zaključuje Barry James.