DE-BA-UN-SLUČAJ FURUNDŽIJA-Organizacije/savezi-Sudovi-Ratovi-Kriminal +NJ 12. XII. TAZ:DOBRA PRESUDA FURUNDŽIJI ++NJEMAČKA+DIE TAGESZEITUNG+12. XII. 1998.+Postignut određeni civilizacijski napredak+"Pedeseta godišnjica Opće
deklaracije ljudskih prava nije donijela +samo strašne vijesti - primjerice, onu o ubojstvu kritičara +iranskog režima - koje pokazuju koliko je taj dokument još uvijek +aktualan. Pojavili su se i traci svjetla, koji na kraju ovog +stoljeća, prebogatog nekažnjenim povredama ljudskih prava, +očituju određeni civilizacijsko-povijesni napredak. Osim odluke +britanskog ministra untarnjih poslova da dopusti pokretanje +postupka za izručenje bivšeg diktatora Pinocheta, valja spomenuti +i prekretničku osudu haaškog suda za zločine počinjene na području +bivše Jugoslavije, izrečenu za počinjene seksualne zločine.+Time je prvi put pravno kažnjen jedan od najčešćih ratnih zločina u +ljudskoj povijesti, koji su i zločinci i žrtve dugo obavijali velom +tabua: riječ je o često sustavnom silovanju i seksualnom mučenju +žena, kćerka, majka i sestara neprijatelja.+U surječju brojnih sličnih slučajeva koji bi trebali biti predmetom +suđenja pred haaškim i drugim sudovima, valja istaknuti četiri +posebno važna gledišta te presude: prvo, odbačena je sramotna
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
12. XII. 1998.
Postignut određeni civilizacijski napredak
"Pedeseta godišnjica Opće deklaracije ljudskih prava nije donijela
samo strašne vijesti - primjerice, onu o ubojstvu kritičara
iranskog režima - koje pokazuju koliko je taj dokument još uvijek
aktualan. Pojavili su se i traci svjetla, koji na kraju ovog
stoljeća, prebogatog nekažnjenim povredama ljudskih prava,
očituju određeni civilizacijsko-povijesni napredak. Osim odluke
britanskog ministra untarnjih poslova da dopusti pokretanje
postupka za izručenje bivšeg diktatora Pinocheta, valja spomenuti
i prekretničku osudu haaškog suda za zločine počinjene na području
bivše Jugoslavije, izrečenu za počinjene seksualne zločine.
Time je prvi put pravno kažnjen jedan od najčešćih ratnih zločina u
ljudskoj povijesti, koji su i zločinci i žrtve dugo obavijali velom
tabua: riječ je o često sustavnom silovanju i seksualnom mučenju
žena, kćerka, majka i sestara neprijatelja.
U surječju brojnih sličnih slučajeva koji bi trebali biti predmetom
suđenja pred haaškim i drugim sudovima, valja istaknuti četiri
posebno važna gledišta te presude: prvo, odbačena je sramotna
strategija obrane, koja je trebala razoriti vjerodostojnost glavne
svjedokinje optužbe upućivanjem na njezinu traumu, prouzročenu
silovanjem i mučenjem. Doduše, sud je mogao doći do tog rezultata i
samo na temelju svjedočenja stručnjaka; dvokratno podvrgavanje
svjedokinje unakrsnom preslušanju bilo je potpuno suvišno.
Drugo, sud je prihvatio definiciju mučenja koja je utemeljena na
Konvenciji UN o mučenju iz 1984. i definira taj zločin ne samo kao
'instrument za iznuđivanje izjava' već i kao 'sredstvo poniženja'.
Nadalje, sutkinje i suci ustvrdili su da silovanje u određenim
okolnostima odgovara opisu spomenutog proširenog pojma mučenja.
Napokon, suci su ocijenili da nije kriv samo onaj tko muči i siluje
već i onaj tko te zločine kao pretpostavljeni zapovijedi odnosno
tko ih samo dopusti.
Presuda je dobra. Unatoč tome, i ubuduće će biti pokušaja
uništavanja vjerodostojnosti svjedokinja/svjedoka i njihova
zastrašivanja prijetnjama. I dalje im je hitno potrebna pravna
pomoć i poboljšana zaštita", drži Andreas Zumach.