STOTA OBLJETNICA ZAGREBAČKOGA UMJETNIČKOG PAVILJONA

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Stota obljetnica otvorenja Umjetničkog paviljona u Zagrebu obilježit će se 15. prosinca otvorenjem rekonstruirane izložbe Hrvatskog salona, izložbe kojom je 1898. otvoren Umjetnički paviljon. Tada su u središnjem prostoru paviljona izlagali kipari Rober Frangeš i Rudolf Valdet, a u dva krila slikari Artur Oskar Alexander, Robert Auer, Ivan Bauer, Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić, Bela Čikoš Sesija, Oton Iveković, Ferdo Kovačević, Slava Raškaj i dr.#L# Otvorenje Umjetničkog paviljona imalo je dalekosežnu važnost za hrvatsku kulturu, izjavila je na današnjoj konferenciji za novinare dr. Ivanka Reberski, dodavši da su otvorenje Umjetničkog paviljona i prva izložba Hrvatskog salona obilježili nastup nove hrvatske likovne umjetnosti. Lea Ukrainčić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, smatra da je povijest Umjetničkog paviljona na svojevrstan način i povijest ovostoljetne hrvatske likovne umjetnosti. To je najstariji izložbeni prostor u našoj zemlji i jedini takav objekt namjenski izgrađen za održavanje velikih reprezentativnih izložaba. Zgradu Umjetničkog paviljona otvorio je ban Khuen Hedervary uz pozdravnu riječ Vlahe Bukovca. Govoreći o prvom Hrvatskom salonu kao svojevrsnoj provokaciji na ondašnja ustaljena likovna događanja, Tonko Marojević je rekao kako se na tom salonu predstavila skupina umjetnika koja je unijela moderna shvaćanja umjetnosti. Po njegovim riječima, prvim Hrvatskim salonom iz 1898. dobivena je bitka za afirmaciju i prodor likovnih djela u javne palače i u prostore građanske svakodnevnice, a slikari i kipari dobili su institucionalnu potporu. Jasna Galjer govorila je o likovnoj kritici, koja se pojavila u vrijeme održavnja prvog salona, a dr. Olga Maruševski o gradnji Umjetničkog paviljona koja je trajala od 1896. do 1898. Umjetnički je paviljon jedan od četiriju objekata kojim se hrvatska kultura i gospodarstvo predstavilo na izložbi u Budimpešti 1896. (Hina) ta mc