NJ 10. XII. TAZ: UN GRADI INSTITUCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 10. XII. 1998. Teška diplomacija za ljudska prava "'To je uspjeh našeg upornog lobiranja', radovala se u proljeće ove godine jedna predstavnica Amnesty Internationala. Naime, u okviru ženevskog Povjerenstva UN-a za ljudska prava, 26 od ukupno 53 države-članice upravo su glasovale za prihvaćanje rezolucije o globalnoj zabrani smrtne kazne. U svakom slučaju, dvije članice više nego prošle godine, ali još manje od većine i jako daleko od političkog konsenzusa, potrebnog za obvezujuću zabranu. Za takav ishod pobrinule su se - uz Kinu i ostale države pod diktatorskom vladavinom - i Sjedinjene Države. Put koji vodi prema poštivanju ljudskih prava jako je težak. Radi izrade 'Opće deklaracije o ljudskim pravima', ondašnja 51 članica Glavne skupštine UN-a odlučila je 1946. osnovati stalno povjerenstvo za ljudska prava. Od 1979. ta institucija ima mandat za koordinaciju svih aktivnosti na području ljudskih prava u čitavom sustavu UN-a. Doduše, taj mandat nije povezan s pravnim mogućnostima djelovanja protiv pojedinih država, ali povjerenstvo se ipak razvilo u jezgru opsežne mreže procedura, institucija i mehanizama za provedbu i nadzor postojećih sporazuma o zaštiti ljudskih prava. Na svojoj godišnjoj plenumskoj sjednici povjerenstvo se bavi u prvom redu stanjem ljudskih prava u pojedinim zemljama. Pokretači i temelj rasprava mogu biti pritužbe na povrede ljudskih prava ili izvješća 'tematskih' posebnih izvjestitelja Visokog povjerenstva o povredama ljudskih prava, poput mučenja, samovoljnog uhićenja ili ograničavanja vjerskih sloboda. Proteklih godina sve važniju ulogu u radu povjerenstva UN-a imaju informacije i istraživanja Amnesty Internationala i ostalih nevladanih organizacija. One mogu sudjelovati u plenarnim sjednicama s pravom na nastup i podnošenje zahtjeva, ali ne mogu sudjelovati u odlučivanju. Osim toga, Povjerenstvo može imenovati vlastitog posebnog izvjestitelja za određene zemlje. U jesen 1992., zbog genocida i 'etničkog čišćenja' u Bosni i Hercegovini, bivši poljski premijer Tadeusz Mazowiecki imenovan je posebnim izvjestiteljem o kršenju ljuskih prava. Njegovih ukupno 18 izvješća čini važan polazni materijal za istraživanja haaškog suda za ratne zločine. Na prijedlog Mazowieckog, Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je šest bosanskih gradova pod srpskom opsadom 'zaštićenim zonama'. Kada su UN i NATO u srpnju 1995. ipak dopustili da 'zaštićena zona' Srebrenica padne u ruke opsjedatelja, gledajući prekriženih ruku masovno ubijanje oko 8000 muslimanskih civila, Mazowiecki je u znak prosvjeda dao ostavku. Istu je konzekvenciju prošle godine povukao i stručnjak UN-a za nestale osobe na području bivše Jugoslavije Manfred Nowak, kojem je povjerenstvo 1996. dodijelilo potpuno nejasan mandat za istraživanje masovnih grobnica u Bosni da bi mu potom uskratilo političku i financijsku potporu, nužnu za obavljanje te zadaće. Najoštriji i očito najvidljiviji instrument povjerenstva čine rezolucije o osudi povreda ljudskih prava u određenim zemljama. One mogu biti prihvaćene običnom većinom. Proteklih sedam godina najveći interes bio je usmjeren na - konačno neuspješne - pokušaje prihvaćanja odgovarajuće rezolucije o Kini. Najveći noviji uspjeh povjerenstva pri usuglašavanju novih međunarodnopravnih normi bilo je donošenje 'Deklaracije o zaštiti branitelja ljudskih prava' u proljeće ove godine. Navedeni pojam obuhvaća aktiviste koji su zbog svog zalaganja za ljudska prava drugih i sami izloženi političkim progonima", piše Andreas Zumach.