FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SASTANAK ZAJEDNIČKE HRVATSKO-JUGOSLAVENSKE KOMISIJE -ŠIRA VERZIJA

BEOGRAD, 10.prosinca(Hina)- U Beogradu je u četvrtak održan +sastanak Zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu +obveza iz članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i +SRJ. Na dnevnom redu su bila izvješća o povratku izbjeglica i +njihovim pravima, problematika imovine pravnih osoba i sporazum o +naknadi ratne štete.
BEOGRAD, 10.prosinca(Hina)- U Beogradu je u četvrtak održan sastanak Zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu obveza iz članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ. Na dnevnom redu su bila izvješća o povratku izbjeglica i njihovim pravima, problematika imovine pravnih osoba i sporazum o naknadi ratne štete.#L# Voditelj hrvatskog dijela Zajedničke komisije Božidar Marendić izjavio je dopisnicima hrvatskih redakcija da se u Hrvatsku vratilo 53.000 izbjeglica i da bi se proces njihova povratka trebao okončati iduće godine. "Nama je u interesu da se oni koji to žele vrate što prije", rekao je Marendić i podsjetio da je i želja predsjednika Tuđmana da se problem izbjeglica iduće godine skine s dnevnog reda. Marendić je istaknuo da povratak izbjeglih ovisi i o materijalnim mogućnostima i da je zamjerio jugoslavenskoj strani što se njezinom krivicom koče pregovori o sukcesiji i postizanje dogovora, koji bi omogućio deblokiranje sredstava i njihovo korištenje za obnovu porušenih kuća i za stvaranje drugih uvjeta za povratak izbjeglih. Istakavši da jugoslavenska strana ne čini dovoljno za povratak izbjeglica, Marendić je rekao da i Hrvatska ima problema u ispunjavanju svojih obveza, zbog ponašanja pojedinih organa lokalnih vlasti i pojedinih banaka koji na razne načne ometaju vlasnike , povratnike, da raspolažu svojom imovinom. Voditelj vladinog Ureda za prognanike Lovre Pejković izjavio je da u daljnjem radu treba urediti evidenciju kako se iste osobe ne bi vodile kao izbjeglice u SRJ iako su regulirale povratnički status u Hrvatskoj. Osobe koje su dobile hrvatske dokumente morale bi i konzumirati svoja prava državljana Hrvatske, a ne da se i dalje vode kao osobe bez riješenog statusa, rekao je Pejković i dodao da bi vlasti u Jugoslaviji trebale raditi na integraciji onih koji su odlučili ostati u SRJ, a za sada je 75.000 izbjeglih iz Hrvatske zatražilo jugoslavensko državljanstvo. Doministrica za pravosuđe Snježana Bagić je ukazala na probleme koji proizlaze iz činjenice da je povratak izbjeglica jednosmjeran, odnosno hrvatski organi su zatrpani zahtjevima za povratak, što se ne može riješiti u kratkom roku. Govoreći o radu agencija koje posreduju u prodaji i zamjeni kuća i stanova, Marendić je rekao da se taj proces odvija u skladu sa mehanizmom tržišta. Direktor hrvatske Agencije za promet određenim nekretninama Davor Rajčić izjavio je da je u ovoj godini iz hrvatskog državnog proračuna potrošeno 280 milijuna kuna, ili 80 milijuna maraka za kupovinu 2.700 objekata i da je za tu namjenu u državnom proračunu za iduću godinu predviđeno 250 milijuna kuna. Problemi imovine pravnih osoba, sa sjedištem u jednoj, a imovinom u drugoj državi, u fazi su evidentiranja i klasifikacije, rekao je Marendić i dodao da još postoje stručni problemi koje treba riješiti u daljnjoj suradnji. U pregovorima o sporazumu o naknadi ratne štete nema pomaka, izjavio je član hrvatskog izaslanstva Vladimir Đuro Degan. On je naglasio da je za Hrvatsku "apsolutno neprihvatljivo" stajalište SRJ, da svaka država nadoknadi štetu nastalu na njenom teritoriju, ocijenivši takvo stajalište "pravno i činjenično neutemeljenim, nepravednim i nečasnim". Hrvatska ne odustaje od stajališta da nadoknadi štetu nastalu na teritoriju pod njenom vlašću tijekom oružanih sukoba, a da štetu na teritoriju pod privremenom kontrolom "RSK" i na području bojišnice nadoknadi SRJ, jer su tu štetu počinile postrojbe bivše JNA, pod komandom Predsjedništva bivše SFRJ, u kojem su bili samo predstavnici Srbije i Crne Gore, rekao je Degan. Postizanje sporazuma o naknadi štete ostaje najteži dio posla u daljnjem radu Zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu obveza iz članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ. (Hina) bs sv

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙