ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Smanjenje napetosti, izbjegavanje +incidenata, potpuna sloboda kretanja, povratak izbjeglica i +rješavanje problema putem međudržavnog povjerenstva za granice +rezultat su dogovora između Hrvatske, BiH i
SFOR-a, postignutog +nakon nedavnog incidenta u Martin Brodu, rekao je u četvrtak na +brifingu za novinare potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih +poslova Mate Granić.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Smanjenje napetosti, izbjegavanje
incidenata, potpuna sloboda kretanja, povratak izbjeglica i
rješavanje problema putem međudržavnog povjerenstva za granice
rezultat su dogovora između Hrvatske, BiH i SFOR-a, postignutog
nakon nedavnog incidenta u Martin Brodu, rekao je u četvrtak na
brifingu za novinare potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih
poslova Mate Granić.#L#
Do incidenta (upada SFOR-ovih snaga na dio Martin Broda pod
hrvatskim nadzorom) je, prema Granićevim riječima, došlo zato što
je zapovjedništvo SFOR-a raspolagalo samo s jednom, bošnjačkom,
verzijom vlasništva nad tim područjem.
"SFOR je, vođen tim informacijama, smatrao da je sporni dio Martin
Broda bošnjački i zato je tako postupio", rekao je Granić.
"Kad smo ih mi upoznali s dokumentima koje posjedujem, a iz kojih se
vidi da je taj dio hrvatski, shvatili su da je riječ o graničnom
problemu koji treba rješavati civilizirano, putem međudržavne
komisije", rekao je Granić.
Problem je u tome, kazao je novinarima hrvatski ministar, što i
Hrvatska i BiH raspolažu različitim zemljovidima i katastarskim
knjigama koje i jednoj i drugoj strani daju za pravo smatrati sporno
područje svojim.
Treba napomenuti da je Martn Brod mjesto koje na dva izrazito
nejednaka dijela razdvaja Una. Veći dio mjesta nesporno je
bošnjački, dok je predmet nesporazuma manji dio. Hrvatska se, osim
na zemljovide, od kojih su neki još iz Austro-Ugarske, i
katastarske knjige, poziva upravo na rijeku kao prirodnu granicu,
dok BiH, uz "svoje" zemljovide i katastarske knjige, raspolaže i
argumentima iz nekadašnjih popisa stanovništva.
Hrvatsku i BiH razdvaja oko 1.000 kilometara granice, na kojoj je
zasad desetak međugraničnih problema. Posebno su teška četiri -
Kostajnica, Žerjava, Unište i - Martin Brod.
Poseban problem, kazao je Granić, bile su izbjeglice iz tog dijela
Martin Broda kojima nije bio dopušten povratak. Riječ je o 80 ljudi
(jedan Hrvat, jedan Bošnjak i 78 Srba) koji se nakon postignutog
dogovora sad mogu vratiti kući i slobodno kretati.
Hrvatska je iznimno zadovoljna takvih ishodom, jer će jednak
tretman prema izbjeglicama tražiti i u svim drugim slučajevima,
rekao je.
S obzirom na složenost situacije zbog postojanja dvostrukih
dokumenata, predloženo je da do postizanja konačnog rješenja u
spornom dijelu Martin Broda budu i ophodnje SFOR-a, rekao je
Granić.
Hrvatski je ministar izrazio veliko zadovoljstvo činjenicom što su
se pogranični problemi s BiH počeli rješavati jer je u njezinu
interesu ubrzavanje cijelog procesa.
"Hrvatska se odavno zalaže da se pogranični problemi riješe
uspostavom međudržavne komisije, ali su Bošnjaci svoje članove
odredili tek sada", rekao je Granić, pojasnivši da je već na prvom
sastanku te komisije problem Martin Broda označen kao međudržavni,
što je bio preduvjet da ga se počne rješavati na primjereni način.
"SFOR nema ništa s pograničnim problemima, to je stvar dviju
suverenih država i njih treba rješavati na civiliziran način -
komisijama", rekao je Granić, uz napomenu kako će Hrvatska
predložiti da se komisija sastaje svaki tjedan.
"Načela dogovornog rješavanja takvih problema su poznata -
nemijenjanje granica u odnosu na stanje od 25. lipnja 1991.,
zemljovidi, katastarske knjige, prirodna granica..., a ako to ne
uspije, onda i arbitražom, što je također civilizirani način",
kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Hrvatska, dakle, ne prejudicira rješenje i svjesna je valjanosti
argumenata obiju strana, ali kao pravna država inzistira na
striktnoj formalno-pravnoj proceduri, bez obzira na to u čiju će
korist biti ishod, naglasio je na kraju brifinga ministar Granić.
(Hina) dam dh