US IHT 9. XII. INTERVJU VINOCUR

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 9. XII. 1998. 'Ništa nije tabu' za Francusku u pripremama za razgovore o reformi EU "Vođe Europske unije sastat će se u petak i subotu u Beču, a usredotočit će se, kao i obično, na nezaposlenost. No najteži će biti razgovori o Programu 2000., sedmogodišnjem nacrtu aktivnosti i proračuna Europske unije. Radi se uglavnom o tome tko će što platiti. Nijemci tvrde da se njihov doprinos mora smanjiti, a Francuska, Britanija i Španjolska, među ostalima, pokušavaju zadržati svoje prednosti", piše John Vinocur u uvodu intervjua s Pierreom Moscovicem, francuskim izaslanikom za europska pitanja. "P: Koje konkretne rezultate očekujete od bečkog sastanka na vrhu? O: Glavna će se poruka baviti nezaposlenošću. Rezultati bi trebali potvrditi dinamiku koja je prije godinu dana započela na luksemburškom sastanku. To znači da želimo brojčane pokazatelje kako bi smanjili nezaposlenost mladih i onih koji su duže vremena nezaposleni. Željeli bismo raspravljati o trajnom obrazovanju, smanjenju radnog vijeka i, zašto ne, minimalnom prihodu svake zemlje. To ne znači izjednačavanje minimalnog prihoda, ali znači postojanje načela minimalnog prihoda u svim zemljama. P: Kakvo je francusko stajalište prema njemačkoj želji da smanji svoj doprinos Europskoj uniji u Programu 2000.? O: Ne mislimo da se u Programu 2000. radi samo o njemačkom problemu. Riječ je o globalnoj reformi. Radi se o načinu financiranja Unije u tijeku sedam godina i određivanju zajedničke politike. Ne zanemarujemo to što Njemačka smatra da podupire neravnotežu. No želimo da odgovori na sve te probleme proiziđu iz jednog načela: načela stabiliziranja troškova Unije. Vjerujemo da možemo bolje uz manje troškova. To je ono što tražimo u Beču i zaista želimo dovršiti ove pregovore u ožujku. Postoje dvije stvari koje veoma jasno odbijamo. Prvo, rješavanje njemačkog problema, nizozemskog problema, britanskog problema uopćavanjem sustava odbitka koji je primijenjen na Britaniju. Druga stvar koju odbijamo jest sufinanciranje zajedničke poljoprivredne politike. (...) P: No kako odgovarate ljudima koji kažu da je Francuska prevelik korisnik poljoprivrednih subvencija? O: Francuska je korisnik jer je ona snažna poljoprivredna sila, no nismo povlašteni ni po kakvom određenom mehanizmu. To se već 40 godina priznaje. Ne odbijamo reformu Zajedničke poljoprivredne politike. Bit ćemo spremni razgovarati o ekonomičnosti te politike. No ponavljam: odbijamo sufinanciranje. P: Budući da je u pitanju toliko novca i toliko postojanih stajališta, hoće li ovi pregovori biti teški, možda štetni? O: To je veoma teško pitanje. Ja vjerujem da ih nitko ne bi smio smatrati raspravom u kojoj će netko pobijediti nauštrb drugih. Svi moramo činiti kompromise i u pregovore ulazimo s tim duhom. Za nas, ništa nije tabu. P: Kakvo je francusko stajalište prema pozivu na usklađivanje poreza koji je izazvao dosta uznemirenosti? O: Možda je problem u izboru riječi. Usklađivanje, po našem mišljenju, ne znači uniformiranje. Mi ne vjerujemo da bi trebala postojati jedna stopa poreza na dohodak ljudi ili kompanija. Vjerujemo dvije stvari: u Europi ne smije biti poreznih rajeva. I vjerujemo da mora biti pravila protiv nelojalne socijalne ili fiskalne konkurencije u Europi. To je sve što tražimo. (...) P: Kako određujete nelojalnu socijalnu konkurenciju? Oskar Lafontaine često rabi tu frazu. Neke zemlje u Uniji imaju, primjerice, manje mirovinske troškove nego Francuska ili Njemačka. Jeste li mislili na to? O: Ne želim ići predaleko, i ne želim spomenuti ni jednu određenu zemlju što se toga tiče. Ono što mislim jest da zajedno moramo smisliti pravila. P: Kako Pariz doživljava novu njemačku vladu i ono što mnogi smatraju njezinim slabim startom? O: Oni imaju novi tim koji želi novi početak za Njemačku i Europu. Možda imaju nekih teškoća, no s njima smo imali veoma konkretne, veoma pozitivne razgovore. Mislimo da će se pokrenuti. To je veoma važno za Europu. Također smo bliži u temama poput proširenja, reforma ustanova, dogovora o zapošljavanju. P: Smatrate li da Nijemci sad imaju manje interesa da zajedno s Francuskom igraju ulogu pokretača Europe? O: Uopće ne. Oni zaista žele biti uključeni i još vjeruju da je francusko-njemački odnos žarište. Možda oni to vide na drugi način. Možda je to manje romantično, manje sentimentalno, no mislim da je možda i konkretnije, bliže preokupacijama ljudi. Na tom planu neće biti promjena, i to je jasno."