KOSOVU? ++NJEMAČKA+DIE TAGESZEITUNG+8. XII. 1998.+Washington mijenja politiku+"Washington je ponovno zaoštrio odnos prema režimu u Beogradu. Kad +su Holbrooke i Milošević sklopili sporazum o OESS-ovoj misiji na +Kosovu, činilo se da
je smanjena napetost u odnosima te dvije strane +na štetu kosovskih Albanaca. No, uhićenjem generala bosanskih Srba +Krstića, koje su izvele američke postrojbe u sastavu SFOR-a, i +raspisivanjem astronomske nagrade za hvatanje Radovana Karadžića +odaslani su važni signali.+Po mišljenju britanskog i američkog tiska, predsjednik Clinton +navodno je čak naložio obavještajnoj službi CIA-i da organizira +svrgavanje Slobodana Miloševića. Istodobno se čini da američki i +europski diplomati žele ponovno aktivirati srpsku oporbu. Oporbeni +političari poput Milana Panića, Zorana Đinđića, Vesne Pešić i +ostalih zasjedali su nedavno u Beču. Heterogena i nepouzdana srpska +oporba trebala bi vjerojatno iznutra podvrgnuti Miloševića +pritisku.+Dosad su SAD i EU smatrale Miloševića 'stabilizirajućim +čimbenikom'. Iako diplomatima nije promaklo da je Milošević prvo
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
8. XII. 1998.
Washington mijenja politiku
"Washington je ponovno zaoštrio odnos prema režimu u Beogradu. Kad
su Holbrooke i Milošević sklopili sporazum o OESS-ovoj misiji na
Kosovu, činilo se da je smanjena napetost u odnosima te dvije strane
na štetu kosovskih Albanaca. No, uhićenjem generala bosanskih Srba
Krstića, koje su izvele američke postrojbe u sastavu SFOR-a, i
raspisivanjem astronomske nagrade za hvatanje Radovana Karadžića
odaslani su važni signali.
Po mišljenju britanskog i američkog tiska, predsjednik Clinton
navodno je čak naložio obavještajnoj službi CIA-i da organizira
svrgavanje Slobodana Miloševića. Istodobno se čini da američki i
europski diplomati žele ponovno aktivirati srpsku oporbu. Oporbeni
političari poput Milana Panića, Zorana Đinđića, Vesne Pešić i
ostalih zasjedali su nedavno u Beču. Heterogena i nepouzdana srpska
oporba trebala bi vjerojatno iznutra podvrgnuti Miloševića
pritisku.
Dosad su SAD i EU smatrale Miloševića 'stabilizirajućim
čimbenikom'. Iako diplomatima nije promaklo da je Milošević prvo
izazvao sukobe, koje je potom pomogao primiriti, činilo se da
diplomati ništa ne smatraju tako opasnim kao pad njihova
protivnika. Strahovalo se da bi Miloševićev pad možda u Srbiji čak
izazvao građanski rat. Odustaju li sada diplomati od te teze?
Promjena mišljenja kod američkih političara mogla bi biti povezana
s činjenicom da Milošević sam potkopava svoju vlast. Smjenom
vrhovnog zapovjednika vojske Perišića Milošević je s vrata skinuo
jednog protivnika koji poput šefa obavještajne službe Jovice
Stanišića kritizira odnos prema Kosovu. No, taj je potez dodatno
razotkrio karakter njegove vladavine. Milošević ne podnosi čak ni
kritiku svojih odanih sljedbenika.
Angažman Washingtona, Bruxellesa i Beča potaknule su i glasine da
Milošević želi intervenirati u Crnoj Gori kako bi svrgnuo
predsjednika Milu Đukanovića. Upravo su američki diplomati
proteklih mjeseci neprekidno Crnoj Gori obećavali pomoć. Osim
toga, eventualni oružani sukobi između Srbije i Crne Gore posebno
bi teško pogodilo muslimansko stanovništvo na Sandžaku. Širenje
sukoba izvan granica Kosova treba izbjeći. Nakon iskustava iz
proteklih godina, kritčari strahuju da bi se američka prijetnja
mogla pokazati tek taktičkim potezom čiji je cilj izmamljivanje
nekoliko manjih ustupaka u odnosu na novi američki mirovni plan na
Kosovu. Ako je Clintonova prijetnja bila ozbiljna, Miloševićeva
vladavina uistinu će se naći u opasnosti", zaključuje Erich
Rathfelder.