FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DELO-TKO KOGA ŠTITI-SL.MANJINA 8. XII.

SL-MANJINA +DELO-TKO KOGA ŠTITI-SL.MANJINA 8. XII. ++SLOVENIJA+DELO+8. XII. 1998.+Tko koga štiti+"Sada gotovo nitko više ne dvoji da što prije treba nešto napraviti +za ostatak nekad jake i gusto naseljene slovenske narodnosne +skupine uz istočnu i sjevernu granicu Furlanije - Julijske krajine. +Talijanski je parlament naime ratificirao europsku povelju o +pravima narodnih manjina koja ga obvezuje i na pravno uređenje +njihovog položaja. A budući da je pitanja francuske i njemačke +manjine već odavno uredio i prihvatio zaštitne norme i za jezične +skupine u državi, ne može više dugo bez posljedica odgađati +zahtjeve Slovenaca.+Politika izgovora vladinih koalicija zadnjih desetljeća da još +nisu dozreli uvjeti za takozvani globalni zaštitni zakon za +Slovence, bogato se ukamatila. Urbanističkom politikom, +naseljavanjem slovenske zemlje Talijanima te gradnjom +industrijskih i drugih javnih objekata duž granice, bitno se +promijenio narodnosni sastav. Tomu su pridonijele i demografska +kriza i tiha asimilacija. A posljedica svega toga je da su se među +jako prorijeđenim Slovencima počeli razdvajati i pogledi na
SLOVENIJA DELO 8. XII. 1998. Tko koga štiti "Sada gotovo nitko više ne dvoji da što prije treba nešto napraviti za ostatak nekad jake i gusto naseljene slovenske narodnosne skupine uz istočnu i sjevernu granicu Furlanije - Julijske krajine. Talijanski je parlament naime ratificirao europsku povelju o pravima narodnih manjina koja ga obvezuje i na pravno uređenje njihovog položaja. A budući da je pitanja francuske i njemačke manjine već odavno uredio i prihvatio zaštitne norme i za jezične skupine u državi, ne može više dugo bez posljedica odgađati zahtjeve Slovenaca. Politika izgovora vladinih koalicija zadnjih desetljeća da još nisu dozreli uvjeti za takozvani globalni zaštitni zakon za Slovence, bogato se ukamatila. Urbanističkom politikom, naseljavanjem slovenske zemlje Talijanima te gradnjom industrijskih i drugih javnih objekata duž granice, bitno se promijenio narodnosni sastav. Tomu su pridonijele i demografska kriza i tiha asimilacija. A posljedica svega toga je da su se među jako prorijeđenim Slovencima počeli razdvajati i pogledi na sadržaj potrebnih zaštitnih norma. Zajedničkom slovenskom predstavništvu se prije dobrih pet godina posrećila izrada cjelovitog teksta zaštitnog zakonskog nacrta, a svaka njegova komponenta tumačila ga je na svoj način i prilagođavala vlastitim potrebama. Zato su prošlog tjedna predstavnici organizacija išli svaki sa svojim gledištima na četverodnevnu audiciju o pripremljenom Masellijevom nacrtu zakona. Ako uzmemo u obzir da je saveznička vojna uprava brzo poslije rata oko Trsta skoro sasma izjednačila pravni položaj Talijana i Slovenaca - glede javne uporabe jezika pa i škola, te dostupnosti javnim službama (što je u dobroj mjeri preuzeo i londonski memorandum, ali ga rimski parlament nije ratificirao) - moramo zaključiti da su se izvršna i zakonodavna vlast zadnjih desetljeća ponašale prema Slovencima vrlo ograničavajuće. Mrtvo slovo na papiru ostale su i odluke osimskih sporazuma. Samo je sudstvo na raznim razinama više puta odlučilo u korist javne uporabe slovenskoga jezika. Dug države prema slovenskoj narodnosnoj skupini je dakle više nego očit. Masellijev nacrt zakona prilično je blijed odraz svega što je bilo napisano u nekih desetak zakonskih prijedloga zakona sastavljenih u raznim strankama koji su zatim ostali ležati u ladicama parlamenta. Predstavnici obiju krovnih organizacija Slovenaca na audiciji u Rimu dali su više prijedloga za njegovo poboljšanje. No čuđenje izazivaju novi pogledi tršćanske demokratske ljevice koja je sasma revidirala svoja donedavna stajališta o zaštitnom zakonu. U strahu da bi talijanska većina zaštitne norme shvatila kao povlasticu manjine, među ostalim je predložila izbacivanje iz nacrta zakona pojmova koji se tiču 'narodnosti' i 'narodnosnog područja'. Ujedno simbol slovenske nazočnosti u tršćanskom gradskom središtu, Narodni dom koji su zapalili fašisti odmah poslije Prvoga svjetskog rata i koji je tobože još predmet razdora između većine i manjine, ne bi vratili Slovencima kako je predložio Domenico Maselli u 20. članku nacrta zakona, nego bi ga u znak pomirbe prepustili svim građanima. Promjenu stajališta glede zaštite Slovenaca demokratska ljevica opravdava potrebom gledanja u budućnost. Nezahvalnu zadaću razlaganja novih pogleda stranke preuzeo je slovenski potpredsjednik zemaljskog vijeća Miloš Budin. Među ostalim ovih je dana pojašnjavao da talijanski nacionalizam nije više opasan protivnik manjine, a sasma je previdio da ga tršćanski desničarski zastupnici Roberto Menia i Guadalberto Nicolini demantiraju najavom da će na 29 članaka nacrta zaštitnog zakona za Slovence uložiti više od tisuću amandmana. Budin ipak nije iznenadio. Kao podpredsjednik zemaljskog vijeća više je puta pristao na maglovita obećanja u odnosima prema Slovencima. Tako je pri prihvaćanju pokrajnskog zakona o zaštiti furlanske jezične zajednice odbijao zahtjeve da pokrajinsko vijeće izglasa zaštitne norme i u korist Slovenaca, jer da će to obaviti parlament globalnim zaštitnim zakonom. Pomirio se i sa zemaljskim izbornim zakonom koji je pooštrenim zahtjevima spriječio izbor kandidata Slovenske zajednice u zemaljsko vijeće. Može li se razumjeti takvu promjenu stajališta prema potrebama Slovenaca kao pomoć stranke novoj lijevo-srednjoj koaliciji Masline koja je rodila Prodijevu vladu i njezinoj nasljednici vladi Massima D'Aleme, ili ih možda treba pripisati pripremama za skore parlamentarne izbore? Rimske audicije predstavnika slovenskih organizacija i stranaka te odlučno uvjetovanje stajališta desnice prema ipak ograničavajućim normama za Slovence s istodobnim rješavanjem optantskih problema, vjerojatno neće pridonijeti poboljšanju sadašnjeg teksta zaštitnog zakona, a zacijelo će idućih tjedana raspiriti daljnji razdor u manjini. Baš tako će se odnosi između slovenske manjine i talijanske većine duž granice prije zaoštriti nego popraviti. Pokrajinski tajnik demokratske stranke ljevice Stelio Spadaro i podpredsjednik zemaljskog vijeća Miloš Budin morat će dakako preuzeti dio odgovornosti" - piše Lojze Kante.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙