CERNIK, 8. prosinca (Hina) - Slavonci do 1756. godine "od Đurđeva do +žetve" nisu radili četvrtkom, piše Feliks Valentić u glasilu +"Posavska Hrvatska", pozivajući se na kroniku cerničkog samostana. +L#L+ "Narod Slavonije običavao je
od Đurđeva do žetve sve četvrtke +slaviti neradom. To su činili jednako katolici i grčkoistočni +vjernici", zapisano je u kronici. Dana 26. travnja 1756. oglašena +je "zapovijed kojom kraljica Marija Terezija ukida zlu naviku +Slavonaca". Tko je uveo te "neradne četvrtke" i procesije i kada, ne +zna se, ali spomenuta zapovijed "s najvišeg mjesta", čini se, nije +bila prihvaćena s oduševljenjem, napominje autor. Naime, 1758. +godine, dakle dvije godine kasnije morala se oglasiti i Crkva, te je +biskupskim pismom naloženo da "narod treba odučiti od slavljenja +tih četvrtaka", uz napomenu da se narodu treba oglasiti "da u te +dane može mirne duše, bez straha od grijeha, raditi težačke +poslove". +(Hina) ld ld +
CERNIK, 8. prosinca (Hina) - Slavonci do 1756. godine "od Đurđeva do
žetve" nisu radili četvrtkom, piše Feliks Valentić u glasilu
"Posavska Hrvatska", pozivajući se na kroniku cerničkog samostana.
L#L
"Narod Slavonije običavao je od Đurđeva do žetve sve četvrtke
slaviti neradom. To su činili jednako katolici i grčkoistočni
vjernici", zapisano je u kronici. Dana 26. travnja 1756. oglašena
je "zapovijed kojom kraljica Marija Terezija ukida zlu naviku
Slavonaca". Tko je uveo te "neradne četvrtke" i procesije i kada, ne
zna se, ali spomenuta zapovijed "s najvišeg mjesta", čini se, nije
bila prihvaćena s oduševljenjem, napominje autor. Naime, 1758.
godine, dakle dvije godine kasnije morala se oglasiti i Crkva, te je
biskupskim pismom naloženo da "narod treba odučiti od slavljenja
tih četvrtaka", uz napomenu da se narodu treba oglasiti "da u te
dane može mirne duše, bez straha od grijeha, raditi težačke
poslove".
(Hina) ld ld