GS: HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV IZLOŽEN SKRIVENOM DEVIZNOM RIZIKU

ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Hrvatski bankarski sustav opasno je izložen gospodarskim, političkim i posebice skrivenom deviznom riziku. Stoga je neophodno povećati kunske kamatne stope i izbaciti deviznu klauzulu iz ugovora o zajmovima kako bi se vratilo povjerenje štediša i depozitara u domaću valutu, preporuča hrvatskim bankarima viši savjetnik Barents Group i izvršni direktor Odjela korporativnog financiranja zagrebačke Privredne banke Martin Hutchinson. #L# Prema njegovim riječima, hrvatski je bankarski sustav izložen tečajnom riziku između kunskih i deviznih depozita i ako dođe do pada vrijednosti valute, može doći do njegova sloma. Hrvatska ima visoke rezerve, deficit u tekućeg računu koji iznosi najmanje šest do sedam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te nedostatne izvore financiranja iz inozemstva koji bi mogli podržati sustav u slučaju krize. Poznato je, naglasio je Hutchinson, da su sva dugovanja javnog sektora u devizama. Istodobno, kunski depoziti u bankovnom sektoru iznose samo 15 posto ukupnog iznosa, što je najniži postotak u srednjoj Europi, a zajmovi građanstvu i poduzećima imaju i dalje valutnu klauzulu. Zašto banke misle da će zajmoprimac biti u stanju otplatiti zajam ako tečaj znatno padne, pita Hutchinson. Na nedavno održanom sastanku članova uprave i nadzornih odbora banaka i štedionica u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo (HIBO) o rizicima koji dovode do propasti banaka, on je savjetovao Ministarstvu financija RH uravnoteženje proračuna i to ne samo novcem od privatizacije, te zaustavljanje pozajmljivanja strane valute za domaće potrebe. Hrvatskoj narodnoj banci preporuča popuštanje zahtjeva za rezervama za kunske depozite, uz stroge zahtjeve koji se odnose na devizne depozite. Depoziti uz valutnu klauzulu trebaju postati ekvivalent deviznim depozitima. Banke, pak, trebaju više plaćati za kunske depozite i smanjiti devizne depozite i zajmove. Analizirajući uzroke propasti bankarskih sustava Čilea 1982. godine zbog izloženosti deviznom riziku te bankarskog sustava Indonezije 1997. godine zbog istog razloga, te posuđivanja poduzećima, kao i propasti nekih banaka koje su se dogodile u proteklih desetak godina, Hutchinson je naglasio da nije zabilježen niti jedan stečaj zbog poslovanja s građanstvom ili s malim i srednjim poduzećima. Više od polovine analiziranih slučajeva uključuje značajan obujam nezakonitih aktivnosti, a otprilike polovina broja propalih banaka izvan Sjedinjenih Američkih Država uključivala je pozajmljivanje pod utjecajem politike. Samo je u nekim slučajevima najveći problem bila nelikvidnost, češće je to bilo nepovjerenje, a najčešće insolventnost. U malim tržišnim gospodarstvima u nastajanju, kao što je Hrvatska, nedostatak likvidnosti je najveći problem tekućeg poslovanja, jer kad međunarodni zajmodavci odbiju dalje pozajmljivati, banke i tvrtke se suočavaju sa problemom obnavljanja zaduženja po dospijeću, naglasio je Hutchinson. To dovodi do rasta domaće potražnje za kreditima i do problema likvidnosti na razini čitavog sustava. No, on smatra da, ako je banka zdrava, neće zbog narušene likvidnosti otići u stečaj, jer će joj u pomoć priskočiti središnja ili neka druga banka kao zajmodavac u slučaju krajnje nužde. Opasnija je nesolventnost, koja ne mora uopće biti povezana s likvidnošću banke, i to je bilo i bit će glavni razlog stečajeva hrvatskih banaka. Do problema insolventnosti općenito dolazi zbog kontinuiranog pogoršanja bankovnog zajmovnog portfelja. Hutchinson je najglupljim poslom u bankarstvu nazvao zajmove velikim kompanijama, jer one imaju veću sposobnost restrukturiranja dugova, imaju moćne političke veze i imaju tendencije pretjerane ekspanzije putem kupovine ili marginalnih investicija. Također je savjetovao bankare da ne uzimaju vrijednosnice za nelikvidne dugove i vlasnički kapital, koji najčešće vrijedi daleko manje nego što je njegova knjigovodstvena vrijednost, jer ih i to može dovesti "na prag" propasti - nelikvidnosti i nesolventnosti. Također, savjetuje ih da kažu "ne Ministarstvu financija kad želi nešto financirati koristeći "sumnjivi novac" umjesto putem izdavanja obveznica ili prodaje imovine". Jadranka Šević (Hina) js sbo