FR-LIBERATION 7.12.O LJUDSKIM PRAVIMA

FRANCUSKA LIBERATION 7. XII. 1998. Poruka "Ljudska se prava mogu slaviti obredno, na način pjevane mise uz opći pristanak, kao što to Republika zna organizirati; to je i prigoda da se utvrdi stanje, da se razmisli o značenju borbe, o njezinim uspjesima i porazima. Tjedan koji danas počinje u Parizu bit će zacijelo i jedno i drugo, teška nagodba između državnih imperativa i borbenosti sve zahtjevnijeg međunarodnog civilnog društva. Ako ovaj tjedan prođe u čestitanju samima sebi zbog stvarnog napretka koji je postignut za pola stoljeća, onda će on sigurno biti uzaludan i izazvat će gorak osjećaj kod branitelja ljudskih prava koji su došli u Pariz iz cijeloga svijeta. On bi u najmanju ruku trebao pomoći da se zakrene vratom nekim odstupanjima koja su pomutila razdraganost nakon pada Berlinskog zida, počevši s odbacivanjem univerzalnosti, glavnog pitanja 'utemeljitelja' iz 1948. koji, suprotno kazivanju, nisu svi sa Zapada. Teorije o 'kulturnom relativizmu' čak su se svidjele nekima u Francuskoj, uz stanovita popuštanja Jacquesa Chiraca o tom pitanju na početku njegova mandata. Univerzalna ljudska prava nisu isključivi zahtjev dobronamjernih Zapadnjaka: previše je branitelja ljudskih prava u svijetu platilo tu borbu svojim životom ili slobodom. 'Relativizam' je danas neprihvatljiv u doba kada zamisao o međunarodnoj pravdi krči sebi put, kada je Pinochet uhićen u Velikoj Britaniji na zahtjev španjolskog suca... On je izlika onima koji žele opravdati svoje nedjelovanje ili susretljivost, kao što pokazuje međunarodno oklijevanje - a napose francusko - u svezi s Kinom i Alžirom. Svečanosti u Parizu neće učiniti da nestane licemjerje i dvoličnost: one će svakako pomoći da se prenese poruka koju je poslala zajednica francuskih nevladinih organizacija 'Članak prvi' u svezi s deklaracijom iz 1948.: 'Ako je zaboravite, ona ne služi ničemu.' Poruka koja je upravljena državama, kao i građanima", kaže se u komentaru Pierrea Haskija.