LONDON, 5. prosinca (Hina/Reuters) - Čak ako "virus tisućljeća" ne +eksplodira u računalima širom svijeta kroz godinu dana, 1999. bi +vjerojatno mogla stvoriti paniku u vrijeme dok se svagdje +poduzimaju mjere predostrožnosti protiv
kraha računala izazvanih +prijelazom na 2000. godinu.
LONDON, 5. prosinca (Hina/Reuters) - Čak ako "virus tisućljeća" ne
eksplodira u računalima širom svijeta kroz godinu dana, 1999. bi
vjerojatno mogla stvoriti paniku u vrijeme dok se svagdje
poduzimaju mjere predostrožnosti protiv kraha računala izazvanih
prijelazom na 2000. godinu.#L#
Stručnjaci kažu da će najranjivije zemlje biti Japan, Francuska,
Rusija i Brazil, a najranjiviji sektori komunalije, a posebno
proizvodnja struje.
"Sljedeće godine vidjet ćemo razdoblja mira isprekidana povremenim
vijestima koja predviđaju krah računalnih sustava", kaže dr. Ross
Anderson iz Centra za istraživanje sigurnosti računala na
Cambridge sveučilištu.
"Moj vlastiti dojam je da će oko kolovoza i rujna započeti panika sa
zgrtanjem novčanica i hrane."
Vremenska bomba ima trivijalne korijene.
U ranim danima razvijanja računala programeri su štedili
dragocjeni prostor skraćujući pisanje godine na posljednje dvije
znamenke. Iako su znali da će to na prijelazu stoljeća stvoriti
probleme, računali su da će razvoj kompjutorske industrije ići tako
brzo da će ti programi na koncu stoljeća biti zastarjeli i odbačeni.
Bili su u krivu i sada se strahuje da će stari sustavi koji nose
"milenijski virus" izazvati katastrofu širom svijeta na svakom
području od obrane, prijevoza i telekomunikacija do energetskih i
financijskih službi.
Kako 1999. bude odmicala pojedini datumi mogli bi pokazati kako će
se 'odvijati' kaos koji bi mogao nastupiti u ponoć 31. prosinca
1999. Prvi datum je 1. siječnja 1999. Programi koje neke
financijske institucije koriste za računanje premija osiguranja
ili zajmova i godinu unaprijed mogli bi krahirati kada zahvate
vrijeme nakon 1. siječnja 2000.
Prema Margaret Joachim, koordinatoru za 2000. godinu u Electronic
Data System Corp, postoje drugi datumi iduće godine koji bi mogli
izazvati krah kompjutora.
"To su 9. travnja 1999. kao 99 dan u godini i 9. rujna 1999. koji bi se
mogao bilježiti kao 9-9-99. To je zato što programeri koriste
brojku devet kao granicu u programima. Niz devetki znači da se nešto
ne treba više ponavljati", kaže Joachim.
Razni dijelovi svijeta različito su pripremljeni. Prema
konzultantskoj kući Gartner Group Sjedinjene su Države najbolje
pripremljene nakon čega slijedi Kanada, Australija, Južna Afrika,
Izrael i Britanija.
Na dnu liste je Brazil, kao osma svjetska ekonomija i veliki
proizvođač industrijskih dijelova, roba i žitarica. Malo je
vjerojatno da će Brazil uspjeti ograničiti probleme unutar svojih
granica, procjenjuje glavni ekonomist za njemački Morgan Grenfell
u New Yorku.
Japanska vlada prošlog je mjeseca objavila da važne industrije kao
što su financije, transport, energetika, telekomunikacije i
zdravstvo kasne u pripremama.
Uprava Hong Konga rekla je da je 80 posto ključnih kompjutorskih
sustava pripravno za 2000. godinu još od 30. rujna ove godine. No,
zabrinuti su za mala i srednja poduzeća.
Za Indiju se vjeruje da neće biti izložena velikim rizicima jer ima
mali broj računala, samo oko 2.3 milijuna u zemlji od 950 milijuna
ljudi.
S druge strane indijske programske kompanije nakupile su narudžbi
za ispravljanjem "virusa tisućljeća" vrijedne 1.5 milijardi
dolara.
U Kini vlasti su naredile da svi vladini računalni sustavi moraju
biti sređeni do ožujka a testiranje dovršeno do rujna 1999.
U zapadnoj Europi Francuska je izložena najvećem riziku sa
najverojatnijim krahovima u javnom sektoru a posebno
komunalijama.
Svaki problem mogao bi brzo postati problem i za susjedne zemlje
poput Britanije koja prima struju iz Francuske.
"Još uvijek postoji veliki znak pitanja shvaća li Francuska
razmjere problema" kaže upravitelj službi za 2000. u Cap Gemini
kompaniji Chris Webster i dodaje da postoji "značajno pomanjkanje
informacija o tome što kompanije koje pružaju komunalne usluge
očekuju da će se dogoditi."
Prema stručnjaku za 2000. u JP Morganu Patricku Wardu komunalije
istočne Europe i Rusije su veliki izvor brige ne samo zbog toga što
Rusija osigurava 40 posto struje za Njemačku.
Ako neki sustavi krahiraju dolaskom 1. siječnja 1999. to bi mogao
biti pritajeni blagoslov jer bi obuhvatio računovodstvene,
proračunske ili funkcije planiranja, a ne operativne sustave o
kojima ovisi svakodnevno poslovanje, kaže Ward.
Dr. Anderson sa sveučilišta Cambridge, stoga, ne riskira.
U iščekivanju kobnog dana on "osobno, planira imati hranu za tri
mjeseca, tri tone plina za grijanje i 400 litara dizela".
(Hina) ps sv