ZAGREB, 7. prosinca (Hina)+SOFIJA - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom gospodarstva +Nenadom Porgesom sudjeluje na drugom zasjedanju mješovite +hrvatsko-bugarske komisije za gospodarsku suradnju, koje se +održava u Sofiji od 6.
do 8. prosinca, priopćilo je u ponedjeljak +hrvatsko veleposlanstvo u Bugarskoj.+Hrvatsko izaslanstvo čine hrvatski veleposlanik u Bugarskoj Mate +Meštrović, pomoćnik ministra vanjskih poslova za gospodarstvo +Željko Kuprešak, predstavnici ministarstva gospodarstva, +ministarstva razvitka i obnove, ministarstva poljoprivrede i +šumarstva, Hrvatske gospodarske komore te predstavnici tvrtki +Podravke, Polimera, Končara i Plive.+Bugarski dio komisije predstavlja zamjenik predsjednika vlade +Republike Bugarske i ministar industrije Aleksandar Božkov, a +zasjedanju će biti nazočni i mnogi drugi bugarski dužnosnici.+Dva su izaslanstva razgovarala o gospodarskom stanju dviju država, +kretanjima razvoja nacionalnih gospodarstava, strukturi +institucionalnih okvira kao i o uklapanja u novu sigurnosnu i +ekonomsku strukturu Europe.+SARAJEVO - Proces privatizacije u Federaciji BiH može početi u roku +od trideset dana nakon što ministarstvo obrane i odgovarajući
ZAGREB, 7. prosinca (Hina)
SOFIJA - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom gospodarstva
Nenadom Porgesom sudjeluje na drugom zasjedanju mješovite
hrvatsko-bugarske komisije za gospodarsku suradnju, koje se
održava u Sofiji od 6. do 8. prosinca, priopćilo je u ponedjeljak
hrvatsko veleposlanstvo u Bugarskoj.
Hrvatsko izaslanstvo čine hrvatski veleposlanik u Bugarskoj Mate
Meštrović, pomoćnik ministra vanjskih poslova za gospodarstvo
Željko Kuprešak, predstavnici ministarstva gospodarstva,
ministarstva razvitka i obnove, ministarstva poljoprivrede i
šumarstva, Hrvatske gospodarske komore te predstavnici tvrtki
Podravke, Polimera, Končara i Plive.
Bugarski dio komisije predstavlja zamjenik predsjednika vlade
Republike Bugarske i ministar industrije Aleksandar Božkov, a
zasjedanju će biti nazočni i mnogi drugi bugarski dužnosnici.
Dva su izaslanstva razgovarala o gospodarskom stanju dviju država,
kretanjima razvoja nacionalnih gospodarstava, strukturi
institucionalnih okvira kao i o uklapanja u novu sigurnosnu i
ekonomsku strukturu Europe.
SARAJEVO - Proces privatizacije u Federaciji BiH može početi u roku
od trideset dana nakon što ministarstvo obrane i odgovarajući
fondovi mirovinskog osiguranja dostave vladi podatke o
potraživanjima po osnovu neisplaćenih vojnih plaća odnosno
mirovina, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu direktor federalne
Agencije za privatizaciju Adnan Mujagić.
On je na konferenciji za novinstvo pojasnio kako su obavljene se
pripreme za početak privatizacije uključujući usvajanje osam
temeljnih zakona te četiri zakona kojima se regulira djelovanje
tržišta kapitala.
Po njegovim rječima, Vlada Federacije postavila je 15. prosinca kao
rok za dostavu podataka o dugu po osnovu vojnih plaća te mirovina i
ta je odluka konačna.
GAZA - Predsjednik SAD-a Bill Clinton trebao bi sa svojim
zrakoplovom Air Force One sljedećeg ponedjeljka sletjeti na pistu
nove zračne luku u Gazi, izjavio je u ponedjeljak palestinski
ministar za međunarodnu suradnju Nabil Šaat.
Clintona će u zračnoj luci dočekati palestinski predsjednik Jaser
Arafat, izjavio je Šaat.
Istog bi dana kasno poslijepodne Clinton i Arafat trebali otići na
granicu s Izraelom gdje će se eventualno održati tripartitni
sastanak na vrhu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
BRUXELLES - Europska unija zatražila je u ponedjeljak od zemalja
kandidata za pristup EU da surađuju "kako bi omogućile da razina
sigurnosti" njihovih nuklearnih elektrana bude "u skladu s važećom
praksom u EU".
Ministri vanjskih poslova 15 članica EU na sastanku u Bruxellesu
zatražili su da zemlje kandidati uspostave u suradnji s EU
"tehnički stručne vlasti, potpuno nezavisne i sposobne da donose u
vezi sigurnosti uređaja u njihovoj nadležnosti učinkovite odluke u
skladu s praksama koje trenutačno važe u EU".
Što se tiče "zemalja koje koriste reaktore koje je nemoguće
modernizirati, kako bi se dostiglnule razine međunarodno priznate
sigurnosti", mora se "predvidjeti što skorije isključivanje iz
rada reaktora u okviru dogovorenih rokova", zaključili su ministri
EU.
WASHINGTON - Pravosudni odbor Predstavničkog doma američkog
Kongresa odredio je odvjetnicima Billa Clintona da u nastavku
postupka impeachmenta u utorak i srijedu mogu iznijeti dokaze i
pozvati svjedoke u prilog predsjedniku.
Iako je na početku postupka obećavao Clintonovim odvjetnicima "svo
vrijeme koje budu htjeli", predsjedavajući Odbora Henry Hyde
ograničio im je pravo obrane na 30 sati tijekom dva dana.
Glasnogovornik Bijele kuće Jim Kennedy na to je reagirao primjedbom
da je posebni istražitelj Kenneth Starr utrošio četiri godine i 40
milijuna dolara, a Odbor već četiri mjeseca u postupku protiv
predsjednika.
MOSKVA - Vrativši se na posao na samo tri sata ruski predsjednik
Boris Jeljcin u ponedjeljak je otpustio većinu svojih najbližih
suradnika. Potezom su uklonjeni suradnici koji su javno dovodili u
pitanje Jeljcinovo zdravlje i sposobnost upravljanja državom.
Nakon toga Jeljcin se vratio u bolnicu u kojoj je proveo posljednja
dva tjedna.
"Možete vidjeti kako sam odlučan", prenio je Jeljcinove riječi
suradnicima njegov glasnogovornik Dmitrij Jakušin.
Jeljcin (67) će biti u bolnici koliko je potrebno da se oporavi od
upale pluća, rekao je Jakušin.
Jeljcin je otpustio predstojnika svojeg ureda Valentina Jumaševa i
tri njegova zamjenika.
DEN HAAG - Bosanski Srbin Radislav Krstić izjavio je u ponedjeljak
pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) da se ne osjeća
krivim za genocid.
"Ne osjećam se krivim", rekao je Krstić nakon čitanja optužnice.
Tužitelj smatra da je Krstić bio zadužen za okupljanje i ubijanje
bosanskih Muslimana koji su tražili utočište u "zaštićenoj zoni"
Srebrenici 1995. godine.
Krstića su uhitili američki pripadnici NATO-a u BiH prošlog tjedna
i prebacili ga u Den Haag kako bi mu se sudilo.
Optužnica ga tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i
kršenja ratnog prava i običaja. Ako bude proglašen krivim mogao bi
biti osuđen na maksimalnu kaznu, odnosno doživotni zatvor.
BEČ - Rasizam u Europi je tijekom 1990-tih godina "alarmantno"
porastao, izvijestila je u ponedjeljak europska organizacija za
praćenje rasizma i ksenofobije, koja upozorava da se oko trećine
ispitinih Europljana otvoreno proglasilo rasistima.
Ta je organizacija usporedila rezultate istraživanja izvršenog
1989. godine tijekom pada komunizma i onoga izvršenog 1997. godine,
te je izvijestila da se u posljednjem ispitivanju broj osoba koje se
izjašnjavaju "prilično" ili "vrlo" rasistički raspoloženima
povećao na skoro 33 posto.
Kod Europljana je 1990-tih pojačan osjećaj tjeskobe zbog
nezadovoljstva osobnom situacijom, osjećaj nesigurnosti uslijed
straha od budućnosti, te doživljaj stranaca kao nepoželjnih osoba,
napominje se u istraživanju.
MOSKVA - Rusija je za brzo ukidanje međunarodnih sankcija Iraku,
izjavio je u ponedjeljak ruski premijer Jevgenij Primakov na
sastanku s potpredsjednikom iračke vlade Tarikom Azizom u Moskvi,
javila je agencija Interfax.
"Nastavljamo s politikom koja vodi ukidanju sankcija Iraku.
Vjerujemo da će one uskoro biti ukinute", rekao je prije toga ruski
ministr vanjskih poslova Igor Ivanov nakon sastanka s Azizom.
Istovremeno Ivanov je podsjetio da je "Rusija za čvrsto poštivanje
svih rezolucija UN-a".
ANKARA - Turski državni ministar za ljudska prava Hikmet Sami Turk
izjavio je u ponedjeljak da Ankara "ne prihvaća nikakve naputke
Europske unije" o pitanjima ljudskih prava.
"Turska ne prihvaća nikakve naputke međunarodnih institucija čiji
nije član", rekao je Turk na konferenciji o ljudskim pravima u
Ankari.
"Niti jedna međunarodna institucija se nema pravo miješati u
unutarnje stvari neke države", rekao je turski ministar.
On je priznao da se njegova zemlja ponekad ne brine dovoljno o
ljudskim pravima. "Ali neke države koriste to pitanje kao
instrument vanjske politike prema drugim državama", rekao je
Turk.
BEČ - Sin posljednjeg austrijskog cara, Otto von Habsburg svojom je
izjavom da je njegov sin Karl izložen progonu koji podsjeća na
nacističke progone Židova, u ponedjeljak izazvao buru prosvjeda.
Karl Habsburg, konzervativni član Europskog parlamenta, navodno je
svoju izbornu kampanju financirao iz humanitarnih fondova.
Političari raznih stranka, uključujući i austrijskog kancelara
Viktora Klimu, zatražili su da Karl Habsburg podnese ostavku, dok
on sam niječe da je učinio nešto ilegalno.
"Karla napadaju zato što nosi posebnu žutu zvijezdu, ime Habsburg",
rekao je Otto von Habsburg u interviewu za austrijski tjednik
"Profil".
(Hina) sv sv