GS: POVJERENSTVO ZA BANKE NIJE PARADRŽAVNO TIJELO

ZAGREB, 7. prosinac (Hina) - "Povjerenstvo za banke nije nikakvo paradržavno tijelo. Riječ je o koordinacijskom tijelu koje vodi Predsjednik Republike, a njegov cilj je međusobno informiranje radi pravodobnih intervencija i rješavanja uočenih problema. Koordinacija je uobičajena u svijetu i Povjerenstvo ne zadire u samostalnost rada tijela koji ga čine, a to su Vlada, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka i sudska vlast", rekao je za Hinu savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo i ravnatelj Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje dr. Pero Jurković.#L# Prema njegovim riječima, bankarska kriza u Hrvatskoj dobila je političke dimenzije veće nego što ona po svojim razmjerima stvarno zaslužuje, a riječ je o malom dijelu bankarskog sustava koji je zahvaćen krizom. Stvorena je klima krize, a panika koja je sve prisutnija ima utjecaja na povjerenje štediša u bankovni sustav. Istina je, naglasio je Jurković, da se u slučaju Dubrovačke i Glumine banke moglo reagirati mnogo prije. Ono što je poduzeto bilo je poduzeto pod pritiskom javnosti, panike te prosudbe političkih organa koja nije bila sasvim u redu. Prema njegovim riječima, uzroci bankarske krize leže u neadekvatnoj kontroli, neprofesionalnom ponašanju rukovodećih ljudi u bankama te simbiozi političkih i gospodarskih činitelja, tj. zbog uplitanja politike u poslovanje banaka naročito na lokalnim razinama. Novi Zakon o bankama bio je nužan, smatra Jurković. Činjenica je, naime, da imamo bankarsku krizu, a kao zemlja koja je u tranziciji moramo imati nešto naglašenije elemente intervencije. Jurković nije ni za sanaciju ni za stečaj banaka. On se zalaže prije svega za konsolidaciju bankarskog sektora kroz dokapitalizaciju, strateške investitore i objedinjavanje. Svaka likvidacija, naglasio je, bolno dira u životne ušteđevine i ima političke i gospodarske posljedice. On se zalaže i za osiguranje svih štednih uloga bez obzira na njihovu visinu. Zakon o osiguranju štednih uloga, prema njegovim riječima, nanio je puno štete bankarskom sustavu usprkos osiguranih 100 tisuća kuna. "On je prestrašio najveće štediše i izazvao likvidnosne probleme u bankama. On je i poskupio bankarsko posredovanje, jer je stopa doprinosa za osiguranje štednih uloga linearna, a ne diferencirana prema rizičnosti banaka". Rasplet bankarske krize se svakako, smatra Jurković, mora dogoditi iduće godine, jer je on pretpostavka gospodarske konsolidacije i normalnog priljeva kapitala koji je Hrvatskoj potreban da potakne razvoj. Jurković kaže da ne spada u katastrofičare te da gospodarska situacija u Hrvatskoj nije tako loša kao što je neki vide. Politička situacije je mnogo teža nego gospodarska, jer postoje mnoge tenzije koje su isforsirane i nepotrebno stvorene, a koje negativno utječu na gospodarska kretanja. Jadranka Šević (Hina) js sbo