LJUBLJANA, 5. prosinca (Hina) - Slovenska policija u suradnji sa +stručnjacima s područja povijesti i restauratorima već mjesec dana +pokušava otkriti podrijetlo platna koje je vlasnica željela +izvesti u Švicarsku na ekspertizu kako
bi se utvrdilo je li uistinu +riječ o ranom radu francuskog slikara Paula Gauguina.
LJUBLJANA, 5. prosinca (Hina) - Slovenska policija u suradnji sa
stručnjacima s područja povijesti i restauratorima već mjesec dana
pokušava otkriti podrijetlo platna koje je vlasnica željela
izvesti u Švicarsku na ekspertizu kako bi se utvrdilo je li uistinu
riječ o ranom radu francuskog slikara Paula Gauguina.#L#
Riječ je o obostrano naslikanom platnu na kojemu se s jedne strane
nalazi motiv Tahićanke s psićem, a na drugoj Tri djevojke s
Tahitija.
Djelo su njegovoj vlasnici Seidi Veladžić iz Ljubljane oduzeli 6.
studenog, nakon što je u ministarstvu kulture pokušala dobiti
dozvolu za privremeni izvoz u Švicarsku i od tada se nalazi u
trezoru.
Samostalna poduzetnica iz Ljubljane koja se bavi izvozom drveta iz
BiH tvrdi da je sliku dobila na dar od svojeg nekadašnjeg prijatelja
iz Bjelovara Milana Gašpara i prebacila je u Ljubljanu još prije
osam godina, o čemu ima više bilježničkih potvrda.
Policija je djelo privremeno oduzela i poduzela istragu na temelju
sumnje da je riječ o pokušaju ilegalne prodaje djela čije
podrijetlo nije potvrđeno, kao ni to je li riječ o originalu.
Nije isključeno da je slika ukradena ili da je dio ratnog plijena s
prostora bivše Jugoslavije, smatraju neki stručnjaci u Ljubljani.
Državni tajnik u slovenskom ministarstvu kulture Silvester
Gaberšček izjavio je za tjednik "Mag" da su za vrijeme rata
Slovenijom putovala mnoga ukradena djela. Kao primjer navodi i
djela slovenskog slikara Božidara Jakca iz zbirke likovnog muzeja u
Jajcu koji se danas nude u otkup Sloveniji. "Navodno su u Beogradu,
tako barem zaključujemo iz tih ponuda", kaže Gaberšček.
Iako je sudski stručnjak navodne Gauguinove motive procijenio na
vrijednost 13 milijuna njemačkih maraka i datirao njihov nastanak
na vrijeme između 1891. i 1893. godine, direktor restauratorskog
centra u Ljubljani Josip Korošec tvrdi da to još nije sigurno, no da
pravu atribuciju mogu dati i slovenski restauratori i povjesničari
umjetnici.
(Hina) fl rb