FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

STUDENI HLADNIJI OD TRIDESETOGODIŠNJEG PROSJEKA

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Studeni 1998. bio je u Hrvatskoj +posvuda hladniji u usporedbi s prosječnim tridesetogodišnjim +vrijednostima (1961.-1990.), izvijestio je Državni +hidrometeorološki zavod. + Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u studenome je +zabilježena u Gospiću (2,2 Celzijevih stupnjeva), dok je +najtopliji studeni bio u Dubrovniku (12 stupnjeva).
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Studeni 1998. bio je u Hrvatskoj posvuda hladniji u usporedbi s prosječnim tridesetogodišnjim vrijednostima (1961.-1990.), izvijestio je Državni hidrometeorološki zavod. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u studenome je zabilježena u Gospiću (2,2 Celzijevih stupnjeva), dok je najtopliji studeni bio u Dubrovniku (12 stupnjeva). #L# Na planinskim su postajama srednje mjesečne temperature bile negativne, s iznosima od -3 na Zavižanu do -0,6 na Putijarci. Srednje maksimalne i minimalne temperature zraka posvuda su bile ispod prosječnih vrijednosti. Najviša temperatura zraka od 23,5 Celzijevih stupnjeva izmjerena je u Slavonskom Brodu (4. studenoga) i Hvaru (2. studenoga), dok je najniža temperatura zraka od - 16,2 stupnjeva izmjerena na Zavižanu (21. studenoga). Srednje mjesečne temperature zraka pokazuju da je u studenome najveći dio Hrvatske bio "hladan". Područje Knina i Dalmacije, izuzevši krajnji jug i otok Vis, bilo je "vrlo hladno", dok je na Zavižanu bilo "ekstremno hladno". Mjesečne su količine oborina u studenom na 11 postaja bile veće, a na njih 12 manje od tridesetogodišnjih prosjeka. Na Lastovu je zabilježeno najveće pozitivno odstupanje, tj. palo je 200 posto prosječne količine oborina. Mali Lošinj je imao najmanju količinu oborina u odnosu na prosječnu količinu, odnosno 43 posto. Najveća mjesečna količina oborina izmjerena je na Zavižanu - iznosila je 218 mm. Najveća dnevna količina oborina - 72,7 mm izmjerena je u Ogulinu (5. studenoga). Raspodjela količine oborina u najvećem dijelu Hrvatske ocjenjuje se "normalnom". Područje Slavonskog Broda i dio južnodalmatinskih otoka imali su nešto više oborine s obzirom na prosjek i time su ocijenjeni "kišnim". Dok je Lastovo bilo "vrlo kišno", Istra i Kvarner s otocima imali su manje količine oborine, što ih je obilježilo "sušnima". Srednja naoblaka bila je na većini postaja veća od prosječne, što se odrazilo na smanjeni broj sunčanih sati. Najveći broj takvih sati, 123,3 - imao je Zadar. Snijeg je tijekom studenoga padao na svim kontinetalnim postajama. Najveći broj dana sa snježnim pokrivačem imale su planinske postaje (Zavižan 19, Puntijarka 18 dana). Usporedba s prosječnim brojem dana u kojima je snježni pokrivač 1 cm ili veći od toga, pokazala je da je na opservatorijima Zagreb Grič i Zagreb Maksimir bio jedan dan manje od prosjeka, dok su ostale postaje imale više takvih dana. Na Puntijarci je bilo osam dana sa snježnim pokrivačem više od prosjeka. Maksimalna visina snježnog pokrivača, 35 cm, izmjerena je na Zavižanu, i zadržala se posljednjih pet dana u mjesecu. Općenito je snježni pokrivač na tlu zabilježen na nizinskim kontinentalnim postajama između 22. i 26. studenoga, a do kraja se mjeseca zadržao na postajama Varaždin, Gospić i Ogulin, kao i na planinskim postajama, podaci su Državnog hidrometeorološkog zavoda. (Hina) pp/bma ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙