ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Studeni 1998. bio je u Hrvatskoj +posvuda hladniji u usporedbi s prosječnim tridesetogodišnjim +vrijednostima (1961.-1990.), izvijestio je Državni +hidrometeorološki zavod. + Najniža srednja mjesečna
temperatura zraka u studenome je +zabilježena u Gospiću (2,2 Celzijevih stupnjeva), dok je +najtopliji studeni bio u Dubrovniku (12 stupnjeva).
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Studeni 1998. bio je u Hrvatskoj
posvuda hladniji u usporedbi s prosječnim tridesetogodišnjim
vrijednostima (1961.-1990.), izvijestio je Državni
hidrometeorološki zavod.
Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u studenome je
zabilježena u Gospiću (2,2 Celzijevih stupnjeva), dok je
najtopliji studeni bio u Dubrovniku (12 stupnjeva). #L#
Na planinskim su postajama srednje mjesečne temperature bile
negativne, s iznosima od -3 na Zavižanu do -0,6 na Putijarci.
Srednje maksimalne i minimalne temperature zraka posvuda su bile
ispod prosječnih vrijednosti. Najviša temperatura zraka od 23,5
Celzijevih stupnjeva izmjerena je u Slavonskom Brodu (4.
studenoga) i Hvaru (2. studenoga), dok je najniža temperatura zraka
od - 16,2 stupnjeva izmjerena na Zavižanu (21. studenoga). Srednje
mjesečne temperature zraka pokazuju da je u studenome najveći dio
Hrvatske bio "hladan". Područje Knina i Dalmacije, izuzevši
krajnji jug i otok Vis, bilo je "vrlo hladno", dok je na Zavižanu
bilo "ekstremno hladno".
Mjesečne su količine oborina u studenom na 11 postaja bile veće, a
na njih 12 manje od tridesetogodišnjih prosjeka. Na Lastovu je
zabilježeno najveće pozitivno odstupanje, tj. palo je 200 posto
prosječne količine oborina. Mali Lošinj je imao najmanju količinu
oborina u odnosu na prosječnu količinu, odnosno 43 posto. Najveća
mjesečna količina oborina izmjerena je na Zavižanu - iznosila je
218 mm. Najveća dnevna količina oborina - 72,7 mm izmjerena je u
Ogulinu (5. studenoga).
Raspodjela količine oborina u najvećem dijelu Hrvatske ocjenjuje
se "normalnom". Područje Slavonskog Broda i dio južnodalmatinskih
otoka imali su nešto više oborine s obzirom na prosjek i time su
ocijenjeni "kišnim". Dok je Lastovo bilo "vrlo kišno", Istra i
Kvarner s otocima imali su manje količine oborine, što ih je
obilježilo "sušnima". Srednja naoblaka bila je na većini postaja
veća od prosječne, što se odrazilo na smanjeni broj sunčanih sati.
Najveći broj takvih sati, 123,3 - imao je Zadar.
Snijeg je tijekom studenoga padao na svim kontinetalnim postajama.
Najveći broj dana sa snježnim pokrivačem imale su planinske postaje
(Zavižan 19, Puntijarka 18 dana). Usporedba s prosječnim brojem
dana u kojima je snježni pokrivač 1 cm ili veći od toga, pokazala je
da je na opservatorijima Zagreb Grič i Zagreb Maksimir bio jedan dan
manje od prosjeka, dok su ostale postaje imale više takvih dana. Na
Puntijarci je bilo osam dana sa snježnim pokrivačem više od
prosjeka. Maksimalna visina snježnog pokrivača, 35 cm, izmjerena
je na Zavižanu, i zadržala se posljednjih pet dana u mjesecu.
Općenito je snježni pokrivač na tlu zabilježen na nizinskim
kontinentalnim postajama između 22. i 26. studenoga, a do kraja se
mjeseca zadržao na postajama Varaždin, Gospić i Ogulin, kao i na
planinskim postajama, podaci su Državnog hidrometeorološkog
zavoda.
(Hina) pp/bma ds