ZASTUPNIČKI DOM: DONIJET ZAKON O BANKAMA

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora danas je donio novi Zakon o bankama koji će, kako je isticano u raspravi, pojačati nadzor i kontrolu Hrvatske narodne banke nad poslovnim bankama, a središnjoj banci omogućuje i brzo i preventivno djelovanje u slučaju da pojedine banke zapadnu u teškoće. Zastupnički je dom u prvom čitanju podržao zakonski prijedlog o izvršavanju državnog proračuna u idućoj godini, te glasovanjem o drugim raspravljenim točkama završio današnji rad. Time je završen i ovotjedni rad 36. sjednice, koja će biti nastavljena idući tjedan.#L# Novim se zakonom o bankama strože definira ulazak na bankovno tržište, te teži potaknuti okrupnjavanje banaka, posebice štedionica. Tomu je usmjerena i odredba da je za osnivanje banke potreban temeljni kapital od 20 milijuna kuna (do sada 3,6 milijuna kuna). Novoosnovane banke tek će po isteku tri godine od dobivanja odobrenja za rad moći prikupljati depozite i štednju građana, jedan je od prihvaćenih amandmana. Od ukupno 80 amandmana, 24 je utvrdila Vlada, a od ostalih amandmana, većinom odbora za zakonodavstvo i za financije i državni proračun, prihvaćeno je njih više od 30. Zakon detaljno uređuje pitanja izloženosti banaka, posebice prema povezanim osobama (bilo s bankom ili međusobno povezanim pravnim osobama). Tomu je dodan i amandman (Odbora za financije i državni proračun) po kojem će HNB sa svim ostalim bankama osnovati hrvatski registar obveza po kreditima koji će prikupljati i održavati podatke o svim tim izloženostima. Zakonom se središnoj banci omogućuje da u bankama, u kojima se pojave problemi, djeluje na dvije razine - uvođenjem povjerenika, kao blaži oblik, te uvođenjem prinudnog upravitelja. Zastupnički je dom danas zaključcima prihvatio i izvješće Ministarstva pravosuđa o stanju u pravosuđu, o čemu je rasprava provedena još početkom studenoga. Zaključci preciziraju i niz mjera usmjerenih na poboljšanje stanja u pravosuđu, uz ostalo obvezuju Vladu da predloži zakon o plaćama sudaca i nositelja pravosudnih dužnosti, na izmjene propisa kako bi se poboljšala ažurnost rada sudova. Vlada se također zadužuje da, polazeći od ustavne pozicije Vrhovnog suda kao najvišeg suda, razmotri ustavnu poziciju Ustavnog suda i njegova utjecaja na postupak potpunog okončanja suđenja. Odbor za pravosuđe obvezan je pak da organizira stručnu raspravu o ideji ustrojavanja posebnog prizivnog suda. Zastupnički je dom uz ostalo donio i Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Hrvatske o gospodarskim pitanjima, izmjene Zakona o unutarnjim poslovima, dok je zakonski prijedlog o posredovanju i zastupanju u osiguranju upućen u treće čitanje. No, najopširniju raspravu tijekom glasovanja izazavalo je traženje Marinka Filipovića da mu se skine zastupnički imunitet po privatnoj tužbi koju su zbog klevete podnijeli Ivica i Stipe Gabrić. Raspravu, u kojoj je sudjelovalo 30-ak zastupnika, započeo je Vladimir Šeks (HDZ) prijedlogom da se udovolji Filipovićevoj želji. Tom se prijedlogu prikonilo tek nekoliko zastupnika, dok je najveći dio oporbe, ali i HDZ-a, među njima i Ivić Pašalić (HDZ), bio protiv, držeći da bi to bio presedan. Dom se na kraju priklonio tim, kao i mišljenju Mandatno-imunitetnog povjerenstva, te je odbio Filipoviću skinuti imunitet. Zastupnički dom 36. sjednicu nastavlja idući tjedan. Danas je i najavljeno da bi 16. prosinca mogla biti sazvana izvanredna sjednica kako bi se temeljito, u drugom čitanju, raspravio državni proračun. (Hina) bm/bn/žb/sšh ds