ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - U sklopu "međunarodnog dana" na trećem +kongresu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) danas je +održana rasprava o pravu na štrajk. Hrvatski i strani sudionici +zaključili su da se to temeljno
radničko pravo u Hrvatskoj +neopravdano ograničava, a katkada i zapriječava administrativnim +putem ili argumentima sile. Sudionici skupa drže posebno +zabrinjavajućom činjenicu da se u Hrvatskoj štrajk zbog neisplate +ili neredovite isplate plaća smatra nezakonitim i to u vrijeme kada +oko 140 tisuća zaposlenih ne dobija ili neredovito dobija +plaću.
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - U sklopu "međunarodnog dana" na trećem
kongresu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) danas je
održana rasprava o pravu na štrajk. Hrvatski i strani sudionici
zaključili su da se to temeljno radničko pravo u Hrvatskoj
neopravdano ograničava, a katkada i zapriječava administrativnim
putem ili argumentima sile. Sudionici skupa drže posebno
zabrinjavajućom činjenicu da se u Hrvatskoj štrajk zbog neisplate
ili neredovite isplate plaća smatra nezakonitim i to u vrijeme kada
oko 140 tisuća zaposlenih ne dobija ili neredovito dobija
plaću.#L#
Glavni tajnik SSSH Vitomir Begović drži problematičnim pojam
"ekonomskih i socijalnih interesa radnika" koje oni mogu zaštititi
štrajkom, kako stoji u Zakonu o radu. U nekoliko je navrata Vrhovni
sud, tvrdi Begović, ocijenio nezakonitim štrajkove kojima su
radnici tražili isplatu zaostalih plaća i drugih naknada, ne držeći
to ekonomskim i socijalnim interesom radnika i upućujući ih na
redovnu sudsku proceduru. To ne bi bilo toliko loše, kaže Begović,
da radni sudski sporovi ne traju i do tri godine, a kada se konačno
završe često više nema ni poduzeća na koje se se radnici žalili.
Begović ocjenjuje da je zakonodavac namjerno ograničio pravo na
štrajk imajući na umu oko 140 tisuća radnika koji u Hrvatskoj ne
dobijaju ili neredovito dobijaju plaću.
Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević je naveo da
su ukupna domaća nenaplaćena potraživanja među hrvatskim
poduzećima dosegnula 65 milijuna kuna, od čega samo 5 posto otpada
na radnička potraživanja.
"Kada bi i ostalih 95 posto vjerovnika svoja prava tražilo
štrajkom, našli bismo se u vrlo teškoj situaciji. Zato je naš izlaz
u jačanju vladavine prava, a sindikate upućujem na sudove, posebno
stoga što je pravo na plaću ugovorno pravo", kaže Ivančević.
Štrajkovi se najbolje izbjegavaju dijalogom među socijalnim
partnerima, smatra Anna Oulatar iz Međunarodne organizacije rada
(ILO). "Sindikati zapravo ne žele štrajkove jer su oni vrlo skupi.
Najmanje štrajkova je upravo ondje gdje su sindikati najjači, jer
je tijekom pregovora vladama i poslodavcima poznata njihova
snaga", kaže, dodajući da je sudbina sindikata kompromis sa
poslodavcima, a štrajk je posljednje sredstvo prisile.
Sudionici skupa na kraju su zaključili da žurno treba osnovati
sindikalnu "kasu uzajamne pomoći" i ratificirati Konvenciju 131
ILO-a kojom se, među ostalim, predviđa stvaranje Fonda zajamčenih
plaća kako bi se radnicima mogle isplatiti naknade za vrijeme
provedeno u štrajku.
(Hina) duk do