NORVEŠKA ĆE USKORO ZAVRŠITI S RAZMATRANJEM ZAHTJEVA ZA AZILOM

OSLO, 4. studenoga (Hina - piše Igor Ilić) - Norveške vlasti očekuju da će obrada zahtjeva Srba iz hrvatskog Podunavlja za političkim azilom u Norveškoj biti završena do kraja svibnja sljedeće godine. #L# "Teško je iznijeti točnu procjenu no očekujemo da će prvostupanjska obrada zahtjeva za azilom završiti tijekom travnja ili svibnja sljedeće godine", izjavio je za Hinu u petak u Oslu viši dužnosnik norveške uprave za imigracijska pitanja Karsten A. Anfinsen. Prema podacima norveške uprave za imigraciju, od polovice siječnja ove godine, kada je započeo val dolaska Srba iz hrvatskog Podunavlja u Norvešku u potrazi za azilom, do kraja lipnja, kada je taj val prestao nakon što je Norveška uvela vize za hrvatske državljane, zahtjev za azilom podnijelo je 2.370 hrvatskih Srba. Najveći ih je broj u Oslo pristigao iz Beograda, a manji dio iz Budimpešte. Zaključno s 5. studenim ove godine, norveške su vlasti odgovorile na 588 zahtjeva što uključuje 832 osobe. Pozitivan prvostupanjski odgovor došao je za 69 slučajeva odnosno 109 osoba. Među onima koji su dobili negativan odgovor najveći ih je broj uložio žalbu Ministarstvu pravosuđa, dok je manji broj takvih osoba napustio Norvešku. Do 1. listopada ove godine 269 Srba iz istočne Slavonije dobrovoljno je napustilo Norvešku, uopće ne čekajući na ishod svojega zahtjeva. "One osobe čiji su zahtjevi riješeni pozitivno zapravo nisu kao izbjeglice dobili azil, jer smatramo da za to nema osnove, već su dobili dozvolu boravka iz humanitarnih razloga", izjavio je direktor norveške uprave za imigraciju Petter J.Drefvelin. U Norveškoj je inače broj azilanata u porastu a ove godine politički azil zatražilo je 7 tisuća osoba od čega 4.200 iz europskih zemalja. Među njima najviše je hrvatskih Srba (2.370) zatim državljana SR Jugoslavije (1.320), Bosne i Hercegovine (165) te Turske (94). Azilante po dolasku u Norvešku norvšeke vlasti smještaju u prihvatne centre, kojih po čitavoj zemlji ima 80-ak. U njima borave dobivajući određenu novčanu potporu dok se njihovi zahtjevi rješavaju. Ako na prvom stupnju dobiju negativan odgovor mogu se žaliti Ministarstvu pravosuđa, a ako ih i ono odbije moraju napustiti zemlju. Oni koji dobiju azil započinju proces integracije u norveško društvo, koji u ekonomskom smislu prosječno traje oko 5 godina za koje vrijeme dobivaju pomoć od države od oko 300 tisuća norveških kruna (oko 75 tisuća DEM). Prema riječima Karstena Anfinsena, trebalo je nešto više vremena da se započne s procesiranjem zahtjeva Srba iz hrvatskog Podunavlja. U međuvremenu, kako je kazao, predstavnici norvške uprave za imigracije i Ministarstva pravosuđa ove su godine u tri navrata posjetili Hrvatsku, odnosno hrvatsko Podunavlje kako bi se upoznali sa stanjem na tom području. Sredinom studenoga Srbi iz hrvatskog Podunavlja smješteni u norveškim izbjegličkim centrima počeli su štrajk glađu zbog navodnog nezadovoljstva tretmanom u Norveškoj. "Slučaj štrajka glađu, koji ponegdje još traje, pojavio se u više prihvatnih centara gdje su smješteni Srbi iz istočne Slavonije, no oni ne prosvjeduju zbog lošeg fizičkog tretmana - smještaja, hrane i slično, već načina na koji gledamo na njihovu situaciju. Nisu sretni jer misle da se njihovi zahtjevi predugo obrađuju, a također i time što različito od njih ocjenjujemo njihovu potrebu za dobivanjem zaštite norveške države", rekao je direktor norveške Uprave za imigraciju Petter Drefvelin. Dodao je kako je svjestan da ti ljudi nakon odbijanja zahtjeva ne dospijevaju u lagani položaj no, kako je rekao, to nije dovoljno za dobivanje političkog azila u Norvšekoj. Većina Srba iz hrvatskog Podunavlja nakon norveškog negativnog odgovora odlazi u SRJ. "Mi samo želimo da oni kojima je zahtjev odbijen napuste zemlju. Ako to ne bi učinili, morali bismo ih prisilno vratiti u zemlju podrijetla, što bi u ovom slučaju bila Hrvatska", objasnio je Drefvelin. Tijekom ovotjednog ministarskog sastanka OESS-a u Oslu, hrvatski i norveški ministri vanjskih poslova Mate Granić i Knut Vollebaek u bilateralnom su susretu razgovarali i o viznom režimu za hrvatske državljane koji je Norveška uvela u lipnju ove godine potaknuta brojnošću Srba iz hrvatskog Podunavlja koji su dolazili u Norvešku tražiti azil. Prema Granićevim riječima, smanjenjem vala dolaska takvih osoba prestaje potreba za viznim sustavom, pa Hrvatska predlaže da Norveška razmotri vraćanje na stari bezvizni režim što je norveška strana obećala razmotriti. (Hina) ii rb