WASHINGTON, 4. prosinca (Hina) - Zasad se sve odvija uz lelujanje +dima iz lule mira ali oni koji su u djetinjstvu čitali Jamesa +Fenimorea Coopera, Zane Greya ili Karla Maya pomalo strahuju da bi u +sporu indijanskog naroda Chippewa
i države Minnesote mogle biti +iskopane ratne sjekire.
WASHINGTON, 4. prosinca (Hina) - Zasad se sve odvija uz lelujanje
dima iz lule mira ali oni koji su u djetinjstvu čitali Jamesa
Fenimorea Coopera, Zane Greya ili Karla Maya pomalo strahuju da bi u
sporu indijanskog naroda Chippewa i države Minnesote mogle biti
iskopane ratne sjekire.#L#
Riječ je o klasičnoj priči o crvenokošcima i njihovu pravu na zemlju
i način života. Poprište događanja je, doduše, izvan uobičajenih
prostranstava Zapada. Bitka se od srijede vodi u dostojanstvenim i
pomalo ukočenim prostorima američkog Vrhovnog suda gdje se
odvjetnici Chippewa i ministarstva pravosuđa, s jedne strane,
sukobljavaju s odvjetnicima Minnesote, s druge.
Chippewe traže da na tzv. federalnoj zemlji površine preko 5
milijuna hektara imaju pravo neograničenoga lova i ribolova.
Pozivaju se pritom na ugovor kojim je tadašnji američki predsjednik
Zachary Taylor 1837. godine njihovim precima odobrio to pravo.
Država Minnesota ima jednako snažan dokument. Isti predsjednik
Taylor je, u najboljoj maniri svoga vremena, 13 godina nakon
spomenutog ugovora naredio da se Chippewe isele sa svog plemenskog
područja. Narod Chippewa nije ga poslušao i ostao je na svojoj
zemlji do danas.
U međuvremenu je područje koje naseljavaju Indijanci dobilo
otmjeni francuski naziv "Mille Lacs" po prekrasnom jezeru uz koje
bi se dalo sagraditi toliko krasnih hotela.
Chippewe kažu da bez slobodnog lova i ribolova ne mogu prehraniti
svoje obitelji niti očuvati plemenske običaje. Vlasti u Minnesoti
odgovaraju da Indijanci mogu loviti koliko i svi drugi građani,
poput bankovnog činovnika Georga koji vikendom odlazi u
"ribičiju".
Spor Chippewa i Minnesote pomno prate drugi indijanski narodi i
plemena. Ako Vrhovni sud odluči u prilog državnih vlasti to bi moglo
ukinuti dragocjena prava koja su plemena desetljećima imala,
upozoravaju iz Nacionalnog kongresa američkih Indijanaca.
Nekoliko manjih plemena na pacifičkom sjeverozapadu ima prava
loviti i ribariti unutar i izvan svojih rezervata. Slično je u
Sjevernoj Dakoti, a narod Vrana u Montani svoje pravo na lov i
ribolov ostvaruje na temelju ugovora iz 1868. godine. U tom ugovoru
piše da im pravo pripada "sve dok na njihovoj zemlji ima divljači i
dok mir vlada između bijelaca i Indijanaca".
(Hina) fp br