3.XII.-FR-LIBERATION-MAFIJA NA ISTOKU EUROPE

FRANCUSKA LIBERATION 3. XII. 1998. Mafije na Istoku Novinar lista Marc Semo piše o knjizi Nicolasa Miletitcha "Trafics et crimes dans les Balkans" (Krijumčarenje i kriminal na Balkanu), u izdanju PUF-a. "Više od 80 posto heroina zaplijenjenog u zapadnim državama dolazi iz smjera koji stručnjaci zovu "balkanski put". Iz Turske, preko Bugarske, Makedonije, Albanije i područja bivše Jugoslavije. Istim se putem odvija i ilegalno useljavanje na Zapad. Prostitucija, osobito u Italiji, danas je pod nadzorom albanskih bandi. Krijumčarenje cigareta i dalje je glavni način zarade u Crnoj Gori. Osim toga, većina tih država, opustošenih građanskim ratovima, postale su veliko jeftino samoposluživanje za opskrbu oružjem u kojemu kupuju zapadne mafijaške organizacije. Tom popisu mogle bi se dodati i mreže za preprodavanje ukradenih vozila, čak i nuklearnih komponenata koje pristižu iz Rusije. Balkanske države postale su, od 1989., središte vrlo razvijenih kriminalnih aktivnosti, a lokalna mafija radi u suradnji s velikih talijanskim i južnoameričkim mafijaškim organizacijama. To je jasno vidljivo u svim državama koje su nastale na području bivše Jugoslavije i u Albaniji u kojoj su, uz pomoć sukoba, stvorena velika "siva područja u kojima stanje ne nadzire nijedna vlada i u kojima nitko ne može primjenjivati ni minimalna pravila pravne države". Područja u kojima vladaju zapovjednici paravojnih milicija ili obnovljenih "domoljubnih" bandi. Ali unosno krijumčarenje odvija se i u državama koje su ostale pošteđene nasilja, osobito u Bugarskoj, pokretnoj traci za "pranje novca", a u njoj djeluju i moćne ruske i turske mafijaške skupine. Novi bugarski premijer Ivan Kostov prošle godine nije oklijevao s izjavom: 'Zločinci bi se trebali bojati države, a ne obrnuto, kao što je sada". Objavljena u vrlo korisnoj zbirci "Međunarodni kriminal", knjiga Nicolasa Miletitcha omogućuje pregled nad svom veličinom te pojave, a on je bio svjedokom njezina razvoja još u vrijeme kad je vodio dopisništvo AFP-a u Beogradu, kad je pokrivao područje cijele bivše Jugoslavije i Albanije, upravo u najgore vrijeme rušenja komunističkoga sustava i pojave nacionalizama. Krijumčarenje je nastalo za vrijeme rata i zbog njega je rat toliko i potrajao, budući da je i sam rat postao izvor velike zarade. Tako su se u Bosni, u srpskom entitetu, republici srpskoj, ultranacionalistički vođa Radovan Karadžić i njegovi bliski suradnici obogatili na porezu koji su ubirali na svu uvezenu robu (osobito na gorivo), ali je jednako bilo i u hrvatsko-muslimanskoj federaciji, u hrvatskoj Herceg-Bosni, u kojoj vlada hrvatska mafija, ali i u području pod nadzorom Stranke demokratske akcije, muslimanske stranke predsjednika Alije Izetbegovića. "Postoji opasnost da se u bosanskome parlamentu počne pojavljivati sve više predstavnika mafijaških skupina, a sve manje predstavnika političkih stranaka", izjavio je oporbeni zastupnik Sejfudin Tokić. Jednako je u Srbiji i, naravno, u nestabilnoj Albaniji, koja je postala glavna prometnica za krijumčarenje droge (tamo se čak i uzgajaju marihuana i divlji mak), a u njoj cvjeta i krijumčarenje radne snage i oružja, nakon što su, na proljeće 1997., opljačkana skladišta oružja. Zapovjednik Europola Juergen Storbeck ne prikriva zabrinutost: 'To započinje stvaranjem zločinačkih bandi, a završava pravim kriminalnim organizacijama'".