SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 2. prosinca (Hina) OSLO - Prvog dana sedmog sastanka Ministarskog vijeća OESS-a, koje se do četvrtka održava u Oslu, hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić imao je bilateralne sastanke s predstavnicima Vatikana, Irske, Italije i zemlje domaćina Norveške. Tijekom sastanka s vatikanskim tajnikom za odnose s drugim državama, nadbiskupom Jean-Louisom Tauranom, potvrđeni su vrlo dobri odnosi dvije zemlje koji su još više učvršćeni nakon nedavnog papina posjeta Hrvatskoj, izjavio je ministar Granić. "Susret s irskim ministrom vanjskih poslova Davidom Andrewsom nastavak je političkog dijaloga s prijateljskom državom, rekao je Granić. O pitanju ukidanja viza za hrvatske državljane bilo je riječi i tijekom susreta s norveškim ministrom vanjskih poslova Knutom Vollebaekom. Tijekom susreta sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Italije Umbertom Ranierijem razgovaralo se, među ostalim, i o posjetu hrvatskog predsjednika Rimu. OSLO - Misija OESS-a u Hrvatskoj uspješno se odvija premda ima još pitanja koja je potrebno rješavati, ocijenio je u srijedu na konferenciji za novinare u Oslu voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Tim Guldimann. Misiju OESS-a u Hrvatskoj Stalno vijeće te organizacije produljilo je 19. studenoga za još jednu godinu, do 31. prosinca 1999. Upitan - misli li da bi misija mogla tada i završiti, Guldimann je rekao da je o tome još prerano prosuđivati. Govoreći o stanju na području hrvatskog Podunavlja gdje OESS prvi put u svojoj povijesti ima zadaću nadzirati rad policije, šef misije OESSa u Hrvatskoj ocijenio je da je institucionalna reintegracija uspješna ali ne i kada se radi o integraciji ljudi budući da, kako je rekao, još uvijek određen broj Srba napušta to područje i odlazi u SRJ. Ipak, kazao je, rad Misije na području hrvatskog Podunavlja je zadovoljavajući a također se bitno popravilo sigurnosno stanje u čitavoj zemlji. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić primio je u srijedu zastupnika britanskog parlamenta i bivšega ratnog izvjestitelja BBC-a iz Hrvatske i BiH Martina Bella, britanskog veleposlanika u Zagrebu Colina Munroa i direktoricu Britanskog savjeta za kulturne veze za područje srednje Europe Anne Wozencraft. Povod primanja je otvaranje izložbe britanskih knjiga s područja učinkovitog vladanja, ljudskih prava i gospodarske liberalizacije, koja je srijedu otvorena u zgradi Hrvatskog sabora, u organizaciji Britanskog savjeta za kulturne veze. ZAGREB/DEN HAAG - Ured tužitelja Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu potvrdio je da je SFOR u srijedu uhitio pripadnika Vojske bosanskih Srba, generala Radislava Krstića. Prema priopćenju Ureda tužitelja, optužnica protiv Krstića podignuta je 30. listopada. U optužnici se navodi da je Krstić, kao zapovjednik Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba, počinio genocid tijekom i nakon pada Srebrenice, između 11. srpnja i 1. studenoga 1995. godine. BANJA LUKA - Predsjednik Republike Srpske Nikola Poplašen u srijedu je osudio način na koji su pripadnici Stabilizacijskih snaga uhitili srpskog generala Radislava Krstića, napomenuvši kako je SFOR prekoračio ovlasti svog mandata tijekom te operacije. Poplašen je pred parlamentom bosanskih Srba također rekao da će se vrhovno obrambeno tijelo RS sastati tijekom večeri kako bi razgovaralo o današnjem događaju. WASHINGTON - Sjedinjene države su zadovoljne i podupiru akciju kojom je omogućeno da pred Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) bude izvedena osoba optužena za ratne zločine, genocid i druga teška djela protivna međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu. Odgovarajući na novinarsko pitanje, glasnogovornik State Departmenta James Rubin kazao je u srijedu da uhićenje Radislava Krstića pokazuje kako će pravda stići i druge ratne zločince, posebice Radovana Karadžića i Ratka Mladića. OSLO - Demokratizacija zemlje, povratak izbjeglica i transparentnost u vojnim pitanjima bit će glavne zadaće Misije OESS-a u BiH u sljedećoj godini, izjavio je u srijedu u Oslu voditelj Misije OESSa u toj zemlji Robert Barry. Primjena civilnog dijela Daytonskog sporazuma tj. provedba rezultata nedavnih izbora u uvjetima slabljenja utjecaja nacionalističkih stranaka veliki je izazov za OESS, rekao je Barry posebno ističući kao primjer stanje u Republici Srpskoj. Jednako velik izazov je jamčenje sigurnosti povratnicima, ustvrdio je Barry. On je također istaknuo važnost daljnjeg smanjenja vojnih potencijala, zatim transparentnosti proračuna za vojsku te rada na integraciji vojnih snaga RS i Federacije. MOSTAR - Za vrijeme rata u BiH od 1992. do 1995. godine poginula su 44 novinara. Rat je trajao 43 mjeseca, što znači da je svakog mjeseca poginuo po jedan novinar, izjavila je u srijedu na konferenciji za novinare glasnogovornica OESS-ova ureda u Mostaru Renata Herrmanns predstavljajući završno izvješće OESS-ova Povjerenstva stručnjaka za medije. U opširnom završnom izvješću OESS-ova Povjerenstva stručnjaka za medije preporučuje se, uz ostalo, da Ured visokog međunarodnog predstavnika nastavi s reformom Srpske radiotelevizije (iz Republike Srpske) i Radiotelevizije BiH, i pojasni pravnu situaciju oko emitiranja programa Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Srbije na području BiH. MOSTAR - SFOR-ovu sigurnosnu akciju na području između Mostara, Čapljine i Stoca, kojom se pretražuju civilna vozila i provjeravaju prevoze li oružje ili eksploziv, poduprli su danas međunarodni dužnosnici koji djeluju u južnim područjima BiH. Ta je SFOR-ova akcija nužna jer se na stolačkome području tijekom ove godine dogodilo "70 nasilnih incidenata" u kojim su uništene mnoge kuće, a bilo je i civilnih žrtava, izjavio je Richard Ellerkmann, voditelj mostarskog ureda visokog međunarodnog predstavnika za BiH, na skupnoj konferenciji za novinare predstavnika međunarodnih organizacija u Mostaru. SARAJEVO - Supredsjedatelj Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić zaprijetio je u srijedu kako će podnijeti ostavku na tu dužnost ako u predstojećem arbitražnom postupku Brčko pripadne Republici Srpskoj. Kako prenosi agencija ONASA, Silajdžić je u Sarajevu na konferenciji za novinstvo njegove Stranke za BiH izjavio kako bi odluka da Brčko pripadne srpskom entitetu predstavljala nepravdu koja bi ga potaknula na to da podnese ostavku. OSLO - Prvog dana sedmog sastanka ministarskog vijeća OESS-a, koji se 2. i 3. prosinca održava u Oslu, rasprava predstavnika 54 zemlje članice te organizacije bila je usredotočena na stanje na Kosovu i zadaće tamošnje verifikacijske misije te na izradi Povelje o europskoj sigurnosti, izjavio je u srijedu poslijepodne na konferenciji za novinare norveški ministar vanjskih poslova Knut Vollebaek. Voditelj verifikacijske misije na Kosovu William Walker izvijestio je ministre o tijeku misije ocijenivši da ona zasad teče prema predviđanju i da bi do sredine siječnja trebala postati potpuno operativna, rekao je Vollebaek. Prema njegovoj ocjeni vrlo je važno postignuće napora međunarodne zajednice što je na Kosovu izbjegnuta humanitarna katastrofa. Također je najavio da će u svojoj misiji kao predsjedatelj OESS-a početkom siječnja posjetiti Beograd i Kosovo. SKOPLJE - Makedonska vlada u srijedu je službeno odobrila da se NATO-snage za brzo djelovanje na Kosovu razmjeste na njezinu teritoriju, izjavio je novi premijer Ljupčo Georgijevski. NATO je 13. studenog usvojio plan operacije za oko 1.700 pripadnika vojnih snaga, koje će biti stacionirane u Makedoniji i spremne, ako bude potrebno, priskočiti u pomoć pripadnicima OESS-ovih verifikacijskih snaga (oko 2.000) na Kosovu. PRIŠTINA - Najnoviji plan srbijanske strane o Kosovu katastrofalan je za nastavak pregovaračkog procesa i zapravo vodi prema blokadi pregovora, rekao je u srijedu u Prištini koordinator pregovaračkog tima kosovskih Albanaca. "Srbijanski plan (koji je iznio predsjednik Milan Milutinović) je neprihvatljiv za kosovske Albance, jer želi Kosovo zadržati na temelju Ustava Srbije iz 1990.", rekao je Agani na konferenciji za novinstvo u Press centru Kosovskog informativnog centra. Ustav iz 1990. bio je donesen bez pristanka Albanaca, istaknuo je Agani koji u novom srbijanskom prijedlogu vidi jasnu želju srbijanskih vlasti da i dalje vladaju Kosovom. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin trebao bi do kraja tjednaa ostati u bolnici, a u Kremlj bi se mogao vratiti u ponedjeljak, objavio je u srijedu njegov glasnogovornik. Članovi Donjeg doma ruskog parlamenta u srijedu su donijeli rezoluciju kojom se od predsjednika Jeljcina traži da im predoči izvješće o zdravstvenom stanju. Ta rezolucija nema pravne snage. Za nju su glasovala 247 zastupnika, a 33 su se suzdržala od glasovanja. PARIZ/MOSKVA - Francuski predsjednik Jacques Chirac razgovarao je u srijedu telefonom s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izjavila je glasnogovornica francuskog predsjednika Catherine Colonna. Dvoje predsjednika razgovarali su posebice o razradi programa gospodarskih reformi, vezano uz razgovore koje Rusija vodi s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), rekla je Colonna. Direktor MMF-a Michel Camdessus, koji boravi u Rusiji, treba otputovati iz Moskve u srijedu navečer, a još nije obećao ništa glede financijske pomoći Rusiji. PARIZ - Velika Britanija i Francuska u srijedu su razgovarale o obrambenom savezu zahvaljujući kojem bi se EU izgradila i kao ujedinjena vojna sila. Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook i ministar obrane George Robertson u Parizu su o ovome razgovarali sa svojim francuskim kolegama Hubertom Vedrineom i Alainom Richardom. "Tim bi se sporazumom EU pružile sposobnosti i sredstva da djeluje na području obrane", rekla je glasnogovornica francuskog ministarstva vanjskih poslova Anne Gazeau-Secret. ANKARA - Čelnik turske Stranke demokratske ljevice (DSP) Bulent Ecevit izjavio je u srijedu da mu je predsjednik Sulejman Demirel povjerio mandat za sastav nove turske vlade. Ecevit, koji je tijekom 70-ih godina bio tri puta premijer Turske, trebao bi sastaviti koaliciju s dvjema konzervativnim frakcijama kako bi isključio islamiste i odveo zemlju u nove izbore koji će se održati u travnju sljedeće godine. Manjinska vlada premijera Mesuta Yilmaza prošlog je tjedna pala zbog spora oko korupcije, ali se očekuje da će Yilmaz unatoč tome imati jednu od vodećih uloga u svakoj novoj vladi, šestoj u Ankari od 1995. godine. JERUZALEM - Izraelska je vlada u srijedu postavila Palestinskim vlastima tri uvjeta koja treba ispuniti da ona pokrene dvije etape svog vojnog povlačenja sa Zapadne obale, predviđenog za dva mjeseca, izjavio je glasnogovornik izraelskog premijera Benjemina Netanyahua Aviv Bushinsky. Palestinci bi trebali službeno odustati od svog projekta da jednostrano zatraže 4. svibnja 1999. godine stvaranje palestinske države, rekao je Bushinsky nakon sastanka vlade. Izrael zahtjeva da Palestinci ne traže više oslobađanje palestinskih zatvorenika "koji imaju krvave ruke i koji su članovi Hamasa", dodao je glasnogovornik. Treći uvjet se odnosi na "hitan prekid" poticanja na nasilje s palestinske strane. (Hina) sb sb