POKOPAN POMOĆNI BISKUP ZAGREBAČKI DR. ĐURO KOKŠA

ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Zagrebačka nadbiskupija dostojanstveno se danas oprostila od umirovljenog pomoćnog biskupa zagrebačkog i prevošta Prvostolnog kaptola zagrebačkog dr. Đure Kokše. Prije pokopa u arkadi na Mirogoju, posmrtni ostaci biskupa Kokše bili su izloženi u crkvi Krista Kralja na Mirogoju, a tijekom jutra vjernici i štovatelji biskupa Kokše mimohodom su mu odali posljednju počast. #L# U nazočnosti svih hrvatskih biskupa, papinskog nuncija, hrvatskih biskupa iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine, članova Prvostolnog kaptola zagrebačkog i svećenika zagrebačke nadbiskupije te predstavnika hrvatskih državnih vlasti i predstavnika ostalih vjerskih zajednica misu zadušnicu i sprovodno bogoslužje predvodio je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić. U propovijedi je nadbiskup Bozanić istaknuo da je biskup Kokša, vjerni Kristov sluga, preminuo u 77. godini života, 52. godini svećeništva i 21. godini biskupstva. "Smrt", kazao je zagrebački nadbiskup, "potiče nas na pitanje o smislu ljudskog postojanja. Riječi iz poslanice Svetog Pavla o duhu ovdje dobivaju posebno značenje, jer je duh onaj koji zrači i prosvjetljuje. Ovo je prigoda da se zahvalimo Bogu za dar biskupa Kokše, koji je u svom životu služio Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. Biskup Kokša svojom je dalekovidnošću odigrao veliku ulogu u teškim vremenima naše crkvene i državne povjesti". Nadbiskup je posebno istaknuo 21- godišnje vođenje Hrvatskog papinskog zavoda Svetog Jeronima u Rimu i na razdoblje biskupstva u zagrebačkoj nadbiskupiji. Na kraju mise zadušnice, od biskupa su se oprostili brojni suradnici i prijatelji. Kardinal Franjo Kuharić istaknuo je kako je smrt konačan i najvažniji događaj čovjekove egzistencije te podsjetio na svoju dugogodišnju suradnju s biskupom Kokšom. Kardinal je napomenuo da je imao čast da mu 23. svibnja 1978. u Zagrebačkoj katedrali podijeli biskupsko posvećenje. Za Kokšu je kazao da je bio veliki poznavatelj crkvene povijesti i kanonskog prava, a da se osobito istaknuo u radu na polju umjetnosti. U povijesti naše crkve i u sjećanju svih nas ostat će upamćena velika Kokšina zasluga da se papinski zavod Svetog Jeronima prozove Hrvatskim papinskim zavodom, kao i radom u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, posebno na području ekumenizma. Papinski nuncij mons. Giulio Einaudi, izrazivši sućut zagrebačkom nadbiskupu, pročitao je brzojav sućuti koji je u ime Svetog Oca Ivana Pavla II nadbiskupu Bozaniću uputio državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano. U brzojavu se ističe da "Sveti Otac prezbiterima i vjernicima crkve zagrebačke, i rodbini biskupa Kokše, očituje svoju sućut zbog smrti zaslužnog pastira". Sveti Otac je u brzojavu posebno spomenuo Kokšino djelovanje na mjestu rektora Hrvatskog papinskog zavoda Svetog Jeronima. Na kraju brzojava uputio je blagoslov cijeloj crkvi u Hrvata i molitve za pokoj biskupa Kokše. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izrazio je iskrenu sućut u ime katoličke crkve u BiH, ponovivši kako je biskup Kokša i kao rektor Hrvatskog papinskog Zavoda Svetog Jeronima potpomogao veliki broj svećenika iz BiH. Predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama i potpredsjednik Hrvatske Vlade dr. Jure Radić izrazio je nadbiskupu zagrebačkom izraze sućuti u ime hrvatske državne vlasti, ističući veliki doprinos biskupa Kokše hrvatskoj crkvi i hrvatskom narodu. Rektor Hrvatskog papinskog zavoda Svetog Jeronima dr. Jure Bogdan napomenuo je da je biskup Kokša u Rimu proveo 32. godine života - od 1942., a na čelu Zavoda bio je od 1959. do 1980. U tom razdoblju uspostavio je vrlo značajne veze između domovinske crkve i vatikanskih ustanova. Svojim djelovanjem biskup Kokša se, u vrlo delikatnim uvjetima neposredno nakon Drugog svjetskog rata, zauzimao za školovanje hrvatskih svećenika u Rimu. Isto je tako zaslužan za proglašenje zavoda s prefiksom Hrvatski, u vrijeme pontifikata Pape Ivana Pavla XI. Time je ispravljena teška nepravda iz 1901. godine. U ime vjernika laika od biskupa Kokše oprostio se Ivan Mirnik, u ime Hrvatskog ogranka "Svjetskih religija za mir" Mihael Montiljo, a u ime Družbe "Braća hrvatskog zmaja" veliki meštar družbe Juraj Kolarić, u ime članova prvostolnog kaptola zagrebačkog Josip Ladika. Nakon oproštaja, posmrtni ostaci biskupa Kokše položeni su u grobnicu u lijevom krilu arkada nedaleko od crkve Krista Kralja. Blagoslov groba obavio je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić. Počasne straže uz odar biskupa Kokše držala su i dvojica stražara iz počasne straže predsjednika Republike i članovi Družbe "Braće hrvatskog zmaja". Uz mnoštvo vijenaca i cvijeća uz biskupski odar bio je i vijenac predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, vijenac Hrvatskog državnog sabora. Uz rodbinu, brojne vjernike, svećenike, redovnike i redovnice pogrebu su bili nazočni predsjednica Županijskog doma Sabora dr. Katica Ivanišević, izaslanik predsjednika Tuđmana i njegov savjetnik za pravna pitanja dr. Mirko Ramuščak, potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Dražen Budiša, predsjednik Saborskog odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Nedjeljko Mihanović, ministar kulture Božo Biškupić, predsjednik Mešihata za Hrvatsku i Sloveniju imam Ševko Omerbašić, evangelički biskup dr. Vladimir Deutsch, veleposlanici akreditirani u RH i drugi. Misu zadušnicu, sprovodne obrede uveličao je katedralni zbor pod vodstvom Mihe Demovića. (Hina) ta db