RFE-UGOVORI RH I VATIKANA-30-11

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 30. XI. 1998. Gospodarski sporazum između Hrvatske i Vatikana Pripremila Ines Šaškor "Ovog tjedna u hrvatskom parlamentu počinje rasprava o ratifikaciji četvrtog, tzv. gospodarskoga sporazuma Hrvatske i Vatikana. Tim sporazumom vratit će se imovina Katoličke Crkve, a dio njezine djelatnosti financirat će se iz državnog proračuna. To je izazvalo i stanovita pitanja javnosti. Po istraživanju američkoga Međunarodnog republikanskog instituta, najpoštovanija osoba u Hrvatskoj je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Po istom izvoru, hrvatski predsjednik Tuđman zauzima 6. mjesto. Iznimni osobni rejting jednog svećenika mnogo govori o današnjoj Hrvatskoj. Crkva u javnosti još uživa ugled, političari ga troše. Nakon što su se standard građana, kupovna moć, zdravstvena i socijalna prava vrtoglavo počela približavati Bjelorusiji i Albaniji, a plaće i standard političara Njemačkoj i Švedskoj, obični ljudi u političarima sve više vide krivce za svoje nevolje. Uobičajena predodžba o političarima je danas da su to bogati, bahati, moralno i socijalno neosjetljivi ljudi. Izbor Bozanića za najpopularniju osobu stoga je signal koji javnost upućuje, kako političarima, tako i Crkvi. Javnost od Crkve očekuje socijalno i moralno odgovorno djelovanje. Bozanić je, prvi od velikodostojnika, svojom već čuvenom sintagmom o grijehu struktura, progovorio i o novoj zadaći Crkve u novim vremenima. I o političarima, također. Javnost je, crkvena i laička, to prepoznala. Konzervativci, očekivano, kritizirali. Zbog svega toga Gospodarski sporazum Katoličke Crkve i države dolazi u iznimno delikatnom trenutku. Obje strane nastoje pokazati kako, što se povrata imovine tiče, Katolička Crkva neće biti privilegirana. Imovina će joj se vraćati po odredbama već prihvaćenog denacionalizacijskog zakona, koji predviđa tri oblika restitucije: vraćanje imovine, zamjenu ili financijsku nadoknadu. Hoće li Katolička Crkva nakon toga ponovno biti jedna od najbogatijih institucija u Hrvatskoj, pitanje je koje se u javnosti sve češće postavlja. Što je s drugim vjerskim zajednicama, osobito pravoslavnom i židovskom? Može li se baš sve vratiti? Veliki dio crkvene imovine korišten je za opće dobro, za bolnice, škole, domove. Profesor Ivan Pađen se pita: vlasništvo je nastajalo u određenim političko-ekonomskim uvjetima i okolnostima, može li se vratiti vlasništvo a da se ne vrate te okolnosti? Država je preuzela i obvezu izravno iz proračuna financijski pomagati Katoličku Crkvu, i to po tzv. skandinavskom modelu. Za svaku od 1420 župa u Hrvatskoj država će izdvajati dvije prosječne brutto plaće, što će ove godini iznositi oko 180 miljuna kuna, oko 50 milijuna maraka. U Crkvi kažu - nije mnogo za 2500 svećenika i 3500 redovnica. U javnosti se ipak čuju pitanja, nije li sve to previše za zemlju u ovakvim socijalnim tegobama u kakvima je trenutačno Hrvatska. U anketi jednog tjednika blizu 60 posto ispitanika smatra da je građane trebalo konzultirati na koji način žele financirati Crkvu, 42 posto ih se ne slaže što se iz proračuna izdvaja 50 milijuna maraka. Sporazumi će se vjerojatno ratificirati, ali pitanja ostaju. Vjerodostojnost Katoličke Crkve ovisit će, među ostalim, i o političkoj neovisnosti i o socijalnoj osjetljivosti koju će sama pokazati". (RFE)