US-AUTONOMIJA-Organizacije/savezi +US CSM 1. XII. VOJVODINA ++SJEDINJENE DRŽAVE+THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR+1. XII. 1998.+Sljedeća balkanska vruća točka?+"U ovoj zemlji život je ugodan. To je mjesto gdje su kad padne mrak +ulice
sigurne, plodna zemlja daje obilan urod, a susjedi različitih +etničkih skupina još se pozdravljaju s osmijesima", piše Justin +Brown.+"Na prvi pogled, čovjek ne bi rekao da je to Srbija. No nakon burnog +desetljeća u kojem se Jugoslavija raspala na komadiće, a srpsko +gospodarstvo palo na razinu trećega svijeta, vremena se počinju +mijenjati u pokrajini Vojvodini.+Sve više i više, kažu ljudi, život gubi svoj sjaj. Vojvodina sve +više želi autonomiju. 'Ne tražimo puno', obrazlaže Mile Isakov, +vođa političke stranke Novog Sada i bivši predsjednički kandidat. +'Samo želimo vladati na svojoj zemlji.'+Međunarodni se promatrači boje da bi Vojvodina mogla dobiti +nadahnuće od druge srpske pokrajine, Kosova, koju razdire borba za +autonomiju i tako postati nova problematična točka na Balkanu.+'Pozorno pratimo Vojvodinu, posebno ovaj pritisak za autonomiju', +izjavio je zapadni diplomat u Beogradu. 'To bi moglo imati
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
1. XII. 1998.
Sljedeća balkanska vruća točka?
"U ovoj zemlji život je ugodan. To je mjesto gdje su kad padne mrak
ulice sigurne, plodna zemlja daje obilan urod, a susjedi različitih
etničkih skupina još se pozdravljaju s osmijesima", piše Justin
Brown.
"Na prvi pogled, čovjek ne bi rekao da je to Srbija. No nakon burnog
desetljeća u kojem se Jugoslavija raspala na komadiće, a srpsko
gospodarstvo palo na razinu trećega svijeta, vremena se počinju
mijenjati u pokrajini Vojvodini.
Sve više i više, kažu ljudi, život gubi svoj sjaj. Vojvodina sve
više želi autonomiju. 'Ne tražimo puno', obrazlaže Mile Isakov,
vođa političke stranke Novog Sada i bivši predsjednički kandidat.
'Samo želimo vladati na svojoj zemlji.'
Međunarodni se promatrači boje da bi Vojvodina mogla dobiti
nadahnuće od druge srpske pokrajine, Kosova, koju razdire borba za
autonomiju i tako postati nova problematična točka na Balkanu.
'Pozorno pratimo Vojvodinu, posebno ovaj pritisak za autonomiju',
izjavio je zapadni diplomat u Beogradu. 'To bi moglo imati
polarizirajući učinak. Nešto radikalno u Vojvodini moglo bi
destabilizirati područje.'
Vojvodina, u kojoj živi 2 milijuna stanovnika, od čega 15% mađarske
manjine, nalazi se u sandwichu između Hrvatske, Mađarske i Srbije,
zemalja s poviješću nasilnog nacionalizma. Ne čini se da bi ijedan
susjed mogao uzmaknuti pred teritorijalnim sukobom, posebno budući
da svaki od njih ima povijesne i kulturne zahtjeve prema
Vojvodini.
G. Isakov i drugi političari koji se slažu s njegovim načinom
razmišljanja, godinama su skupljali zamah u Vojvodini. Njihov se
program uvelike temelji na demokratskoj reformi i gospodarskoj
slobodi. Oni to drže najboljim načinom da slome Miloševićev monopol
na moć.
Isakov tvrdi da Vojvodina, svojim poljoprivrednim sektorom i
naftom, stvara više od 40% srpskog proračuna. No, kaže on, taj novac
proguta beogradska korupcija i on se rijetko vrati natrag svom
izvoru. (Beogradske vlasti tvrde da postoji potreba za
preraspodjelom bogatstva u siromašnije dijelove zemlje, poput
Kosova.)
Vladajuća klasa Beograda, koja je svojevremeno zagovarala 'veliku
Srbiju', a na kraju doživjela smanjenje zemlje, nasilno reagira na
ono što smatra 'separatizmom'.
U Crnoj Gori, drugoj republici poslijeratne Jugoslavije,
predsjednik Đukanović izravno se sukobio s Beogradom. Sve veća
želja za neovisnošću rezultirala je uličnim nasiljem i političkom
polarizacijom. A Kosovo bi moglo dobiti autonomiju tek nakon
osmomjesečnog rata u kojem je ubijeno oko 1.000 Albanaca, spaljeno
mnoštvo sela a kojih 300.000 ljudi pretvoreno u izbjeglice.
Iako je Vojvodina daleko od toga da postane drugo Kosovo,
ispitivanja javnog mnijenja provedena u posljednje četiri godine
govore da vojvođanski pokret ima velik potencijal rasta. 65%
ispitanika podupire veću autonomiju, a 15% njih zalaže se za status
republike kojim bi se Vojvodina izjednačila sa Srbijom i Crnom
Gorom.
I Kosovo i Vojvodina dobili su autonomiju 1974. pod vladavinom
komunista Josipa Broza Tita. Svoju su autonomiju izgubili u valu
srpskog nacionalizma pod vodstvom g. Miloševića.
No usporedbe ovdje prestaju. Vojvodina je najbogatiji dio Srbije,
Kosovo najsiromašniji. Vojvodinom je stoljećima vladalo Austro-
ugarsko Carstvo, Kosovom Turci. U Vojvodini, Srbi čine 60%
stanovništva; na Kosovu, Albanci su devet puta brojniji od Srba.
Pokret za autonomiju Vojvodine vodi Nenad Čanak, povremeni rock
glazbenik koji je barem dvaput uhićen zbog proturatnih
aktivnosti.
Njegov je plan ohrabriti slične pokrete za veću autonomiju širom
zemlje i na kraju učiniti Jugoslaviju savezom regija - nešto poput
Sjedinjenih Država.
Vojvodina bi, sa svojom etničkom raznolikošću i intelektualizmom,
bila idealno mjesto za početak, kaže on.
G. Čanak oprezno ističe da autonomiju ne smatra korakom prema
potpunoj neovisnosti, poput mnogih Albanaca na Kosovu. No
radikalne snage iz Beograda svejedno ga smatraju 'separatistom'.
'Ne želimo neovisnost i ne želimo mijenjati granice', kaže on. 'No
naši se zagovornici boje (da će se u Vojvodini ponoviti Kosovo).
Možemo živjeti s manje novca, no ne u spaljenim kućama.'
Čanak je donekle povezan s mađarskom političkom strankom na sjeveru
Vojvodine, u blizini mađarske granice. Iako Mađari uvelike
podupiru Čanakovu viziju, i oni traže razmjerno veću autonomiju
utemeljenu na jezičnim i kulturnim pravima.
Prema Ištvanu Ištvanoviću, mađarskom vođi u Subotici, Mađari su
premalo zastupljeni u sudstvu, obrazovanju i policiji.
'Zalažemo se za mijenjanje ustavnog položaja Vojvodine', izjavio
je g. Ištvanović. 'No imamo nekih nesporazuma (sa Srbima koji žele
autonomiju Vojvodine) jer oni misle da će naša zamisao voditi
getoizaciji Mađara. Oni ne razumiju naše probleme.'
Raskol među vojvođanskim autonomašima, kako god malen, mogao bi
dugoročno oslabiti pokret.
'Autonomija (Vojvodine) zdrava je zamisao', kaže zapadni diplomat.
'No ne mislim da će se ostvariti.'"