ZAGREB, 1. prosinca (Hina)- Hrvatsko školstvo uključit će se u +europske školske trendove i obrazovanje za 21. stoljeće tek kada se +povećaju izdvajanja za školstvo iz bruto nacionalnog dohotka i iz +državnog proračuna. To je
istaknuto na okruglom stolu održanom +danas u povodu objavljivanja hrvatskoga izdanja UNESCO-va izvješća +"Učenje: blago u nama".
ZAGREB, 1. prosinca (Hina)- Hrvatsko školstvo uključit će se u
europske školske trendove i obrazovanje za 21. stoljeće tek kada se
povećaju izdvajanja za školstvo iz bruto nacionalnog dohotka i iz
državnog proračuna. To je istaknuto na okruglom stolu održanom
danas u povodu objavljivanja hrvatskoga izdanja UNESCO-va izvješća
"Učenje: blago u nama".#L#
Izvješće UNESCO-a objavljeno je 1996., a priredilo ga je
Međunarodno povjerenstvo za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće, na
čelu kojega je bio Jacques Delors. U izvješću se obrazovanje
razmatra u kontekstu ključnih problema suvremenoga svijeta -
povjerenstvo smatra da će društvo sutrašnjice biti "društvo koje
uči", a da će se čovjek permanentno obrazovati.
Sudionici današnjega skupa, stručnjaci s hrvatskih sveučilišta i
predstavnici struke, razmotrili su temeljna pitanja sadržana u
knjizi, obzirom na obrazovne trendove u Europi i u Hrvatskoj.
Dr. Hrvoje Vrgoč napomenuo je da se za prosvjetu treba izdvojiti
najmanje 6 posto iz BND, obzirom da je to političko i gospodarsko
ulaganje koje donosi korist društvu. Rješenje je i u
decentralizaciji školstva i financirnju škola na lokalnoj razini,
po uzoru na financiranje predškolskih ustanova. "Škola za 21.
stoljeće ovisit će o količini novca. Koliko novaca, takva škola",
poručuje Vrgoč.
Dr. Antun Mijatović drži da Hrvatska može govoriti o obrazovanju za
drugu polovicu 21. stoljeća, obzirom da se za prvu još nije
pripremila, a dr. Nikola Pastuović ocijenio je kako obrazovanje u
nas nije nacionalni prioritet.
Dr. Ante Bežen naglasio je da razvijene zemlje izdvajaju oko pet
posto iz BND, nerazvijene oko tri, a jedino Kina izdvaja 2,5 posto i
Hrvatska 2,09 posto. Razvijene zamlje shvatile su da je obrazovanje
njihova budućnost, a tranzicijske rade na strateškim studijama
koje pokušavaju odgovoriti kakvo obrazovanje u 21. stoljeću žele. U
nas još nema zacrtane projekcije obrazovanja, istaknuo je Bežen.
Akademik Dubravko Jelčić zauzeo se za definiranje hrvatske škole
koju treba uskladiti za sustav naobrazbe za 21. stoljeće. Drži da je
u suvremeno oblikovanoj hrvatskoj školi struci potrebno osigurati
ugled i dostojanstvo.
Organizatori današnjega skupa su nakladno društvo "Educa", koje je
i tiskalo knjigu, Školske novine i Akademija odgojnih znanosti
Hrvatske.
(Hina) mb dd