LJUBLJANA, 1. prosinca (Hina) - Slovenski mediji s oprezom +analiziraju rezultate sastanka ministara vanjskih poslova +Hrvatske i Slovenije Mate Granića i Borisa Frleca koji su u +ponedjeljak izjavili da je više od 99 posto kopnene
granice +tehnički usklađeno, dok će o razgraničenju u Piranskom zaljevu +razgovarati još prije Božića.
LJUBLJANA, 1. prosinca (Hina) - Slovenski mediji s oprezom
analiziraju rezultate sastanka ministara vanjskih poslova
Hrvatske i Slovenije Mate Granića i Borisa Frleca koji su u
ponedjeljak izjavili da je više od 99 posto kopnene granice
tehnički usklađeno, dok će o razgraničenju u Piranskom zaljevu
razgovarati još prije Božića. #L#
Ljubljansko "Delo" u utorak donosi izvješće s naslovom "Granica na
kopnu definirana?", dakle s upitnikom, te poseban komentar u kojemu
se osvrće na ostvarivost dosadašnjih slovenskih pozicija i potrebu
da se javnosti predoči kakav je kompromis moguće postići u svim
otvorenim pitanjima s Hrvatskom.
"Dosadašnju bezbrižnost u zadnjih je nekoliko tjedana zamijenilo
nešto više sluha za nagomilane bilateralne probleme. Je li opet
riječ o zavođenju obećanjima ili je ovaj put posrijedi nešto više od
toga?", retorički se uz dinamiku novih hrvatsko-slovenskih susreta
i "dobro raspoloženje i profesionalnu vedrinu" diplomata na obje
strane pita komentatorica Saša Vidmajer.
"Ono čega nedostaje jest hrabrost politike. Ne radi se samo o
političkoj volji (stručni dogovor je od marginalnog značenja ako
nema političke suglasnosti na najvišoj razini) nego o tome koliko
su očekivanja ostvariva. Ima li netko odvažnosti da slovenskoj
javnosti kaže što može očekivati od uređenja slovensko-hrvatskih
odnosa? Više-manje je naime jasno da je maksimum koji bi mogli
postići slovenski pregovarači ujedno i minimum onoga što bi
Slovenci bili spremni prihvatiti. Dug Ljubljanske banke jednom će
biti (više ili manje) potrebno vratiti i prijenos spora na
međunarodnu arbitražu je uglavnom samo kupovanje vremena. Za
nuklearku Krško valjat će potražiti formulu u okviru suvlasništva.
Imovinsko-pravi sporazum je pripremljen, ali povezan u čvrstom
paketu s rješenjem Ljubljanske banke i nuklearke Krško. A kad je
riječ o najosjetljivijem sklopu, određivanju granice na moru, onda
nema velike dileme - cjelovitost (integralnost) Piranskog zaljeva
vjerojatno je samo "sanak pusti" i ne može se postići na pravni
način, a sva je prilika niti pomoću tihe diplomacije. Mogući
kompromis nazire se u oživljavanju inačica takozvanog mariborskog
prijedloga sa susreta premijera Drnovšeka i Valentića jeseni 1995.
godine, kada su se stajališta o crti razgraničenja u Piranskom
zaljevu približila na 270 metara od hrvatske obale. Ali problem je
kako takvu granicu - i sav preostali komplicirani i teški
slovensko-hrvatski paket - može javnosti prodati ista ona politika
koja je cijelo vrijeme govorila da Slovenija u pregovorima s
Hrvatskom ima odlične pregovaračke adute?", poantira svoj komentar
ljubljansko "Delo".
(Hina) fl sd