RFI 29.XI. LOVRIĆ

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 29. XI. 1998. U političkoj kronici iz Hrvatske Jelena Lovrić govori o predstojećem prvom susretu predsjednika Franje Tuđmana s vođama oporbe. "Dvije trećine Hrvata želi smjenu vlasti. Pokazalo je to tek objavljeno istraživanje javnog mišljenja, provedeno po narudžbi američkoga međunarodnog republikanskog instituta. Do identičnog zaključka došlo je i istraživanje što ga je ovih dana objavio tjednik 'Globus'. Po njemu dvije trećine Hrvata zagovara provođenje prijevremenih izbora, ne samo parlamentarnih nego i predsjedničkih. Oba su istraživanja došla do vrlo sličnih rezultata i u pogledu političkih sklonosti hrvatskog biračkog tijela. Najveća je novost da je najjača oporbena stranka, hrvatska Socijaldemokratska partija, sustigla vladajući HDZ. Prema američkom istraživanju obje stranke pobiru danas po 21 posto glasova. To znači da je HDZ u tri godine izgubio 18 posto glasova, a SDP je u stalnom usponu. Oporbena udruga šest stranaka koja sve složnije funkcionira, to je danas u Hrvatskoj dobitna kombinacija. Prema istraživanju Hrvati joj danas daju blizu 50 posto glasova. Lider socijaldemokrata Ivica Račan izbio je i na čelo potencijalnih Tuđmanovih nasljednika. Iako je hrvatski Predsjednik osporio vjerodostojnost tih istraživanja, tvrdeći da ona izražavaju tek želje svojih naručitelja, njihovi se rezultati u hrvatskoj javnosti općenito prihvaćaju kao relevantni. Volja za promjenom očito je u Hrvatskoj danas vrlo jaka. SDP-ova je zvijezda u usponu, HDZ-ova u strmoglavu. Račanova stranka ima tri značajna aduta. Prvo, ona se danas prepoznaje kao jamac promjene, drugo - za razliku od HDZ-a koji ne može dobiti ni jednog ozbiljnog koalicijskog partnera, SDP je postao točka okupljanja ne samo bloka 6 oporbenih stranaka, nego sve više i šire demokratske fronte i, treće, i u ovom se slučaju pokazuje da ništa nije tako uspješno kao uspjeh. HDZ još nije dotakao dno, ali teško da će još mnogo padati. Uvijek će postojati dio krajnje konzervativne i nacionalističke javnosti koji će za njih glasovati štogod da naprave. Ne treba zanemariti ni utjecaj klijentelističkih slojeva, čiji je politički, socijalni prosperitet vezan uz aktualnu vlast. U javnosti sve se češće špekulira da bi i dio Katoličke Crkve mogao poduprijeti HDZ, malo iz ideoloških predrasuda, jer se navodno boje povratka crvenih, a malo zato jer im nisu mrske čast i slast, u koje ih Tuđmanova vlast u posljednje vrijeme lukavo ušuškava. Vladajući smatraju da bi u idućih nekoliko mjeseci mogli sanirati presudan dio socijalnog nezadovoljstva. Najavljeno je da će se velika javna poduzeća i banke prodati strancima, tim će se novcem onda financirati izvjesno povećanje mirovina, plaća i socijalne potrebe. Ali nije sigurno da će taj potez postići željene rezultate. Prodaja javnih poduzeća povećat će već sada golem broj nezaposlenih, a onda, vjerojatno, i ukupnu količinu socijalnog beznađa. S tim se tenzijama nije za igrati. HDZ-ova je vlast potrošila svoj izborni legitimitet i sada se održava mimo volje javnosti. Činjenica da HDZ danas podupire tek svaki peti građanin Hrvatske, a da ta stranka sve u državi drži pod svojom apsolutnom kontrolom, gotovo zakonito mora voditi lomovima. Vrijeme Tuđmanove vlasti neminovno istječe. Čini se da su to napokon shvatili i oni koji su mislili da su u sedlu za vječna vremena. Potpredsjednik HDZ Vladimir Šeks nedavno je rekao da se njegovoj stranci, ne poduzme li određene promjene, može dogoditi da izgubi izbore. Kao vjesnik promjena trebao bi poslužiti posljednjih dana intenzivno dogovarani susret Tuđman - vođe šest oporbenih stranaka. Tim sastankom koji bi se mogao dogoditi u idućih nekoliko dana, pokušala bi se rasplesti kriza otvorena nakon što su oporbenjaci podnijeli ostavke na sve saborske funkcije. Da je sastanak na najvišoj razini potreban, o tome su se vlasti i oporba već složile. Slično vide i moguće teme razgovora. Oporba traži da se razgovara o njihovom zahtjevu o formiranju istražnog povjerenstva, u vezi s radom tajnih službi, te o izbornom zakonu. Kao šef parlamentarne većine i u ovom trenutku glavni pregovarač s oporbom, Šeks se s tim izričito složio. Ali oko preciznog sadržaja, forme, a pogotovo cilja sastanka, dvije se strane još uvelike razlikuju. Vladajući namjeravaju na razgovor pozvati sve oporbene stranke zastupljene u Hrvatskom saboru, tako bi se sučeljenje izbjeglo, a susret razvodnio. Oporbena šestorica inzistiraju da se bez HDZ-ovih satelita nasamo nađu s predsjednikom HDZ-a. Također traže da susret bude na ravnopravoj osnovi, da Tuđman bude u funkciji prvog čovjeka svoje stranke, a ne predsjednika Republike. Za sastanak s obje strane postoji veliki interes. Oporbena su šestorica za takvu mogućnost otpočetka držala otvorena vrata. Podnoseći ostavke stalno su isticali da su za razgovore uvijek spremni. Tuđman je austrijskom vanjskom ministru Schuesselu, kao svojevrsnom glasniku Europske unije, također izrazio spremnost da se sastane s oporbom i sada mora pokazati dobru volju. Ali prvi put se događa da uvjete za razgovor ističe oporba. Za razliku od Šeksa koji s Predsjedničkih dvora prenosi zahtjev da se sjedne za stol bez postavljanja uvjeta, oporbena šestorica ne želeći da se razgovor dokonča prije nego je i počeo, traže određene garancije. Oni odbijaju susret na kurtuaznoj razini i pristaju na razgovor samo ako im se unaprijed jamči njegov povoljan ishod. Njihov je minimum da se ponovno pred uključenim TV kamerama otvori rasprava o obavještajnim službama te da vladajući pristanu na osnivanje istražnog povjerenstva o djelovanju tajnih policija. Iz dosadašnjih, vrlo rijetkih susreta s Tuđmanom, hrvatski su oporbenjaci redovito izlazili pokisla perja. Lani je liberal Gotovac na Pantovčak na razgovore o stvaranju koalicije s HDZ-om stigao s listom od 50 zahtjeva, a vratio se kao gubitnik. Na pitanje neće li se ta situacija sada ponoviti, Račan odgovara: Mi smo sada zrela oporba i ništa nas ne može zbuniti." (RFI)