RU-brodolomi-Proračun-Vlada-Gospodarski pokazatelji +RU-KOMMERSANT DAILY 26.11.VLADA ++RUSIJA+KOMMERSANT DAILY+26. XI. 1998.+Primakovljeva vlada postala izvanredna vlada+Vadim Lardin komentira jučerašnju izjavu premijera Primakova da
će +njegova vlada u 1999. provesti izvanredne mjere u gospodarstvu, bez +uvođenja izvanrednog stanja u zemlji: "Što su izvanredne mjere? +Vlast pošteno priznaje da se postavlja iznad zakona. Kako se to može +završiti, u Rusiji znaju bolje nego igdje. Znače li premijerove +riječi da se treba pripremiti na najgore?+Izvanredne mjere u gospodarstvu, po Primakovu zapravo znače da će +proračun za 1999. biti izvanredan. Vlada obećava da će ga skresati +do prvotnog proficita, tj. prihodi će biti veći od rashoda, +isključi li se plaćanje državnoga duga. Vlada se odlučuje za +proficit od dva posto.+Bit će to rekordan rezultat o kojemu nisu sanjali ni Čubajs, ni +Lifšic. No taj je rekord potreban - ako ga ne postigne, vlada se neće +moći dogovoriti sa zajmodavcima o restrukturiranju vanjskoga duga +(bez restrukturiranja, u 1999. trebat će platiti 20,5 milijarda +dolara, a u 2000-2002. u prosjeku 16 milijarda dolara na godinu). +Ako se ne postigne dogovor (a MMF zasad nastoji na proficitu od 4
RUSIJA
KOMMERSANT DAILY
26. XI. 1998.
Primakovljeva vlada postala izvanredna vlada
Vadim Lardin komentira jučerašnju izjavu premijera Primakova da će
njegova vlada u 1999. provesti izvanredne mjere u gospodarstvu, bez
uvođenja izvanrednog stanja u zemlji: "Što su izvanredne mjere?
Vlast pošteno priznaje da se postavlja iznad zakona. Kako se to može
završiti, u Rusiji znaju bolje nego igdje. Znače li premijerove
riječi da se treba pripremiti na najgore?
Izvanredne mjere u gospodarstvu, po Primakovu zapravo znače da će
proračun za 1999. biti izvanredan. Vlada obećava da će ga skresati
do prvotnog proficita, tj. prihodi će biti veći od rashoda,
isključi li se plaćanje državnoga duga. Vlada se odlučuje za
proficit od dva posto.
Bit će to rekordan rezultat o kojemu nisu sanjali ni Čubajs, ni
Lifšic. No taj je rekord potreban - ako ga ne postigne, vlada se neće
moći dogovoriti sa zajmodavcima o restrukturiranju vanjskoga duga
(bez restrukturiranja, u 1999. trebat će platiti 20,5 milijarda
dolara, a u 2000-2002. u prosjeku 16 milijarda dolara na godinu).
Ako se ne postigne dogovor (a MMF zasad nastoji na proficitu od 4
posto), Rusiju očekuje emisijsko gospodarstvo, hiperinflacija,
administrativno usklađivanje cijena i potpuna izolacija od
vanjskog svijeta.
Kako postići rekord? Odgovor je jasan: mobilizacijom proračunskih
prihoda, ponajprije povećanjem poreza ili smanjenjem troškova.
Prošle se subote, kao što je već pisao 'KD', sjednica vlade završila
skandalom, pa je porezni paket ostao neusklađen. Sukob između
ministra financija Mihaila Zadornova i šefa GKS-a Georgija Boosa
toliko se zaoštrio da će jedan od njih morati otići iz Bijelog
doma.
Bit nesuglasica je u stupnju liberalizacije porezne politike.
Obojica se slažu da porez na dobit treba smanjiti na 30 posto. No
Zadornov, koji se smatra posljednjim liberalom u vladi, zauzima se
za postupno smanjenje poreza i za preraspodjelu poreznih prihoda
između saveznog i pokrajinskih proračuna u korist centra. Boos želi
bitno smanjiti PDV. Porezni će obveznici imati koristi od Boosa, a
proračun od Zadornova. Čini se da najviše izgleda u tom okršaju ima
Boos - njega podupire Lužkov, a k tome se još ni sa kim nije uspio
posvaditi. Zadornova su odavno uzeli na zub naftaši, a često se
također poziva na preporuke MMF-a, što novi gazde Bijelog doma ne
vole.
Zaključak - porez se neće povećati. Vlada, svakako, može napuniti
blagajnu strogim državnim monopolom na alkoholna pića i cigarete,
ili povećanjem prihoda od državne imovine, no glavni način za
postizanje željenog proficita je smanjenje proračunskih troškova.
Upravo je zbog toga proračun izvanredan. U prijašnjem će se opsegu
najvjerojatnije financirati samo ministarstvo vanjskih poslova i
pravosudna tijela, a ostali će se troškovi nemilosrdno morati
skresati.
Shvaćajući da će njegova vlada morati načiniti saltomortale
(lijeva vlada koja smanjuje socijalne troškove je besmislica),
Jevgenij Primakov poduzima preventivne mjere, među kojima je i
izjava o izvanrednom proračunu. Premijer priznaje da njegova vlada
u 1999. ne samo da neće moći ispuniti svoje obećanje o temeljitoj
promjeni gospodarskog smjera već neće moći provesti ni zakone koji
obećavaju socijalnu pomoć najsiromašnijima. A to znači da vlada
koja je prisiljena donijeti proficitni proračun, samoj sebi
podmeće političku minu. Djelomično je mogu onesposobiti samo novi
dogovori sa zajmodavcima."