ZAGREB, 26. studenoga (Hina)- +ZAGREB - Hrvatska Vlada drži da je uravnoteženi prijedlog proračuna +(u iznosu 48,45 milijardi kuna ili 8,9 posto više nego ove godine), +s prihodima i rashodima koji se mogu izvršiti, razlog da se on
+ozbiljno razmotri, na njega daju primjedbe i na kraju prihvati kako +bi Hrvatska, kao i do sada, funkcionirala kao uredna država. +Istaknuo je to predsjednik Vlade Zlatko Mateša predstavljajući +danas prijedlog državnog proračuna za 1999. pred Zastupničkim +domom Hrvatskog državnog sabora. Kao ciljeve gospodarske politike +u idućoj godini, premijer je ističe očuvanje stabilnosti, održanje +gospodarskog rasta od pet posto uz daljnji rast industrijske +proizvodnje, smanjenje udjela poreza u bruto domaćem proizvodu +(BDP), brži rast izvoza, socijalnu zaštitu, ubrzanje +restrukturiranja i privatizacije javnog sektora, i stabiliziranje +bankarskog sustava. Mateša je, uz ostalo, najavio vođenje umjereno +restriktivne monetarne politike uz nagasak na smanjenju kamatnih +stopa, te skoru analizu problema međusobnih neplaćanja. Kao +ograničenja pri izradi proračuna za 1999., premijer je posebice +istaknuo izdatke nametnute zbog rata - za obnovu, za skrb o +prognanicima, braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Ta +izdvajanja dosežu gotovo trećinu proračuna, naglasio je. Uz niz
ZAGREB, 26. studenoga (Hina)-
ZAGREB - Hrvatska Vlada drži da je uravnoteženi prijedlog proračuna
(u iznosu 48,45 milijardi kuna ili 8,9 posto više nego ove godine),
s prihodima i rashodima koji se mogu izvršiti, razlog da se on
ozbiljno razmotri, na njega daju primjedbe i na kraju prihvati kako
bi Hrvatska, kao i do sada, funkcionirala kao uredna država.
Istaknuo je to predsjednik Vlade Zlatko Mateša predstavljajući
danas prijedlog državnog proračuna za 1999. pred Zastupničkim
domom Hrvatskog državnog sabora. Kao ciljeve gospodarske politike
u idućoj godini, premijer je ističe očuvanje stabilnosti, održanje
gospodarskog rasta od pet posto uz daljnji rast industrijske
proizvodnje, smanjenje udjela poreza u bruto domaćem proizvodu
(BDP), brži rast izvoza, socijalnu zaštitu, ubrzanje
restrukturiranja i privatizacije javnog sektora, i stabiliziranje
bankarskog sustava. Mateša je, uz ostalo, najavio vođenje umjereno
restriktivne monetarne politike uz nagasak na smanjenju kamatnih
stopa, te skoru analizu problema međusobnih neplaćanja. Kao
ograničenja pri izradi proračuna za 1999., premijer je posebice
istaknuo izdatke nametnute zbog rata - za obnovu, za skrb o
prognanicima, braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Ta
izdvajanja dosežu gotovo trećinu proračuna, naglasio je. Uz niz
primjedbi, usmjerenih uglavnom za veća izdvajanja za pojedine
korisnike i kategorije, odbori Zastupničkog doma Hrvatskog
državnog sabora dali su "zeleno svjetlo" predloženom državnom
proračunu za iduću godinu.
ZAGREB - Republički sindikat radnika HPT-a u pismu upućenom Vladi
traži da se svim HPT-ovim radnicima i umirovljenicima neoporezivo
isplati božićnica od 1.000 kuna. Radi toga sindikat zahtijeva žurni
sastanak s predstavnicima Vlade. Odlukom o obveznim uputama za
provedbu politike plaća u 1998. i određenom stopom povrata neto
imovine za HPT od 9 posto, administrativno je onemogućeno da HPT
radnici ostvare pravo na božićnicu, navodi, među ostalim,
predsjednik RSR HPT-a Jadranko Vehar u pismu upućenom premijeru
Zlatku Mateši. RSR HPT ističe kako je trenutno jedina mogućnost da
radnici HPT-a ostvare pravo na božićnicu smanjivanje mase plaća u
korist božićnice, što bi bio dodatak na dosadašnji
diskriminirajući stav poslodavca prema plaćama radnika u HPT-u.
ZAGREB - Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba
profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) još nije u
vlasništvu grada Zagreba, unatoč Vladinim odlukama i zaključku
zagrebačke Gradske skupštine o preuzimanju većinskog vlasničkog
udjela od Mirovinskog fonda. To su istaknuli Iva Legradi,
predsjednica Sindikata invalida Hrvatske (SIH) i Boris Kunst,
predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) na
današnjoj konferenciji za novinare. Iva Legradi i Boris Kunst, za
neprovođenje Vladinih odluka okrivili su direktora Mirovinskog
fonda Damira Zorića. Oni drže da je Fond zainteresiran za
nekretnine i građevinska zemljišta u vlasništvu URIHO-a i da se ne
želi riješiti tih dobara.
(Hina) td gk