ZASTUPNIČKI DOM: Z. MATEŠA O PRIJEDLOGU PRORAČUNA

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Hrvatska Vlada drži da je uravnoteženi prijedlog proračuna (u iznosu 48,45 milijardi kuna ili 8,9 posto više nego ove godine), s prihodima i rashodima koji se mogu izvršiti, razlog da se on ozbiljno razmotri, na njega daju primjedbe i na kraju prihvati kako bi Hrvatska, kao i do sada, funkcionirala kao uredna država. Istaknuo je to predsjednik Vlade Zlatko Mateša predstavljajući danas prijedlog državnog proračuna za 1999. pred Zastupničkim domom Hrvatskog državnog sabora. #L# Kao ciljeve gospodarske politike u idućoj godini, premijer je ističe očuvanje stabilnosti, održanje gospodarskog rasta od pet posto uz daljnji rast industrijske proizvodnje, smanjenje udjela poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP), brži rast izvoza, socijalnu zaštitu, ubrzanje restrukturiranja i privatizacije javnog sektora, i stabiliziranje bankarskog sustava. Mateša je, uz ostalo, najavio vođenje umjereno restriktivne monetarne politike uz nagasak na smanjenju kamatnih stopa, te skoru analizu problema međusobnih neplaćanja. Kao ograničenja pri izradi proračuna za 1999., premijer je posebice istaknuo izdatke nametnute zbog rata - za obnovu, za skrb o prognanicima, braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Ta izdvajanja dosežu gotovo trećinu proračuna, naglasio je. Dio Vladine politike na socijalnoj sceni su rasterećenje gospodarstva (preuzimanjem u proračun dječjeg doplatka i vodnog doprinosa što je oko dvije milijarde kuna), rasterećenje županija preuzimanjem zdravstvenog osiguranja staračkih seljačkih domaćinstava, transferi mirovinskom fondu od 1,8 milijardi kuna, te sporazum sa sindikatima po kojem se povećava neoporezivi dio dohotka i odbici za uzdržavane osobe. U proračunu za iduću godinu namjerava se prikupiti 48,5 milijardi kuna, a sam će državni proračun potrošiti 37,5 milijardi. Tih 11 milijardi kuna su transferi izvanproračunskim fondovima, istaknuo je Mateša, dodajući da konsolidirani proračun raste svega 3,3 posto, a kod izvanproračunskih fondova to je rast od 19 posto. Kao glavne segmente društva kojima je usmjeren proračun, Mateša je istaknuo obitelji (povećanjem neoporezivog dijela dohotka i odbitaka, te dječji doplatak), mlade (studentski standard, zapošljavanje pripravnika i krediti za stambeno zbrinjavanje), umirovljenike (čiji je rast primitaka u ovoj godini iznosio od 10 do 40 posto i taj će se trend nastaviti). Premijer posebno ukazuje na Vladin pristup rasterećenja gospodarstva i poticaje (kreditima malim i srednjim poduzećima i obrtništvu, kreditiranjem izvoza, kreditiranjem i transferima turizmu). I infrastruktura je jedan od Vladinih prioriteta, a u cestovnoj infrastrukturi Vlada se opredijelila za manje financiranje krupnih objekata (oni će se više financirati stranim ulaganjima), a veća ulaganja u lokalne ceste i njihovo održavanje. Kod željeznice nastavit će se proces restrukturiranja i modernizacije, a to treba voditi povećanju prometa za što odgovornost trebaju preuzeti svi, i država i uprava HŽ-a i sindikati, poručio je Mateša. Transferi HŽ-u (1,2 milijarde kuna), naime, krajnje su mogućnosti hrvatske države, istaknuo je. Rast izdataka veći od rasta samog proračuna, izvijestio je Mateša, bilježe kultura, znanost, rad i socijalna skrb, poljoprivreda. Posebno se osvrnuo na rast izdvajanja za prosvjetu, ustvrdivši da ni po čemu plaće u prosvjeti ne zaostaju za plaćama drugih korisnika proračuna. Rastu i izdaci za zdravstvo, gdje Mateša upozorava na sustavni poremećaj proizišao iz procjepa prihoda i rashoda. Vlada će, poručio je, raditi na promjenama kako bi taj sustav postao učinkovit, ali ne na uštrb prava korisnika. Čimbenikom koji utječe na proračun, Mateša je označio i štednju. Ništa se neće izgraditi ili kupiti, zgrade, oprema, vozila, ako to nije neophodno za funkcioniranje države, kazao je Mateša zatraživši u tome, kao i kod proračuna, potporu zastupnika. (Hina) bn mć