ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Hrvatska od predstojeće +konferencije za obnovu i razvitak očekuje tek da započne proces +uključivanja međunarodne zajednice u projekte obnove i izgradnje +naše zemlje, kazao je u srijedu u Zagrebu
potpredsjednik Vlade i +ministar razvitka i obnove Jure Radić.
ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Hrvatska od predstojeće
konferencije za obnovu i razvitak očekuje tek da započne proces
uključivanja međunarodne zajednice u projekte obnove i izgradnje
naše zemlje, kazao je u srijedu u Zagrebu potpredsjednik Vlade i
ministar razvitka i obnove Jure Radić. #L#
"Konferencija je samo otvaranje vrata", rekako je Radić pred
početak skupa koji će u zagrebačkom hotelu Intercontinental 4. i 5.
prosinca okupiti 300-ak predstavnika međunarodne zajednice na
predstavljanju projekata obnove i izgradnje Hrvatske.
"Ne očekujem da (konferencija) odmah da rezultata ispod kojeg će se
podvući crta", rekao je ministar razvitka i obnove podsjećajući na
najave međunarodne zajednice o skromnom novčanom doprinosu.
"Ne očekujemo mnogo... Bit ćemo zahvalni na svakom dolaru, marki,
kuni".
Za provedbu programa povratka i obnove potrebno je ukupno 15
milijardi kuna, od čega je Hrvatska u proračunu za iduću godinu
predvidjela tri milijarde.
"Osobno ću biti zadovoljan svakim rezultatom konferencije jer je
ona znak organiziranog prisustva međunarodne zajednice u ovom
poslu", kaže Radić.
On je rekao da se na konferenciji neće nuditi samo projekti obnove
ratom stradalih područja, nego i brojni projekti ekonomskog
razvoja na čitavom području zemlje.
Sve organizacijsko-tehničke pripreme su provedene za konferenciju
koja će se odvijati na dva paralelna traka. Uz plenarnu sjednicu,
međunarodnim će predstavnicima biti u zasebnoj dvorani na
raspolaganju stručnjaci za pojedine projekte.
Radić je na konferenciji za novinare predstavio projekte koje će
Hrvatska ponuditi na konferenciji, a koji obuhvaćaju projekte
obnove kuća, obiteljskih gospodarstava, poljoprivredne projekte,
101 projekt razminiravanja, projekte obnove infrastrukture u
naseljima (njih je ukupno 196) te projekte od regionalnog značaja
poput obnove vodovoda u istočnoj Slavoniji ili kanala Dunav-Sava.
Ti bi projekti bili otvoreni za financiranje kroz donacije,
ulaganja ili kredite. U njima bi hrvatska država sudjelovala tako
da bi podmirivala porez na dodanu vrijednost i carinu, a postojala
bi mogućnost i većeg sudjelovanja proračunskih sredstava u
pojedinim projektima.
Sveukupnu vrijednost ponuđenih projekata Radić nije mogao reći,
dok je temeljnje projekte, koji su preduvjet povratka, procijenio
na 15 milijardi kuna. Program obnove i povratka tehnički bi se mogao
spovesti već u dvije godine, no očekuje se da će trajati pet
godina.
Radić očekuje da bi se još trebalo vratiti oko 180-200 tisuća ljudi,
što uključuje ljude koji su čitavo vrijeme prognaništva proveli na
teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske državljane koji su
izbjegli iz BiH i Srbije te one koji su napustili teritorij RH.
Dosad je Hrvatska uložila oko 15 milijardi kuna u povratak i obnovu,
a međunarodnu je pomoć činilo tek dva posto tog iznosa. Radić u to
nije uključio inozemne kredite. Hrvatska je dosad vratila blizu 500
tisuća prognanika u njihove domove, a obnovila je oko 80 tisuća
kuća.
Hrvatska je od travnja u više navrata odgađala sazivanje
konferencije zbog uvjeta koje je međunarodna zajednica postavljala
za njezino održavanje, a ticali su se uglavnom reguliranja uvjeta
za povratak hrvatskih Srba.
Radić u srijedu predaje komisiji Članka 11. - veleposlanicima
zemalja Kontaktne skupine i EU zaduženim za nadzor provedbe
Erdustkog sporazuma - novi obvezni naputak za provedbu plana obnove
i povratka koji po hrvatskom ministru razvitka rješava sve
prigovore međunarodne zajednice, čije je rješavanje bilo
dogovoreno do početka konferencije.
Radić je kazao i da će se Agencija za promet nekretnina, odlukom
vlade, kreditno zaduživati kako bi otkupila 10-ak tisuća imanja u
koja bi se uselili prognanicii. "Danas imamo ponude za otkup 1.200
imanja, a otkupljeno je oko tri tisuće", rekao je on.
(Hina) ps rb