DELO-NLB, POLITIKA I ZNANSTVENA FANTASTIKA-24. XI.

SLOVENIJA DELO 24. XI. 1998. Stara NLB, politika i znanstvena fantastika "Opatijski poduzetnik Božidar Vukasović već niz godina nastoji postati pravnim zastupnikom svih 140 tisuća nekadašnjih štediša Ljubljanske banke u Zagrebu koji poslije raspada države nisu prenijeli svoje uloge u hrvatske banke. Jučer u podne u Zagrebu je pripremio tiskovnu konferenciju na kojoj je najavio skoro rješavanje toga problema (a Vukasović nije jedini predstavnik pogođenih štediša, nego takozvanih spasitelja ima više). Krajem prošloga tjedna osnovao je štedno-kreditnu zadrugu znakovitog imena - 'Novac štediša', kako bi preko nje došao do deviznih uloga koji su poslije raspada države na računima hrvatskih šediša vrijedili više od 309 milijuna njemačkih maraka. Iako je Vukasović na nedjeljnom sastanku s bivšim dalmatinskim štedišama Ljubljanske banke u Splitu, kojih je oko 20 tisuća, najavio da će na zagrebačkoj tiskovnoj konferenciji podrobnije objasniti način utjerivanja duga, saznali smo za neke prijedloge koji su za slovensku vladu i vodstvo Ljubljanske banke prije jeftina ucjena nego koliko toliko utemeljeni zahtjev. Unatoč Vukasovićevim tvrdnjama da su se slovenska i hrvatska vlada već dogovorile o prepuštanju rješenja neprenesenih depozita pogođenim štedišama. Takve su se zamisli doista rađale u vladi Nikice Valentića. On je početkom srpnja izjavio za 'Delo' da njegovu vladu ne zanima sudbina štediša koje zastupa ili želi zastupati Vukasović. Vukasović pak sada tvrdi da bi se možebitno posredovanje Međunarodnog monetarnog fonda u sporu odnosilo samo na prenijete devizne uloge nekadašnjih štediša Ljubljanske banke na hrvatske banke koji su poslije raspada države vrijedili oko 600 milijuna maraka. Vukasović je ponudio tri rješenja spora nekadašnjih hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Prema prvome, novac bi isplatila Nova ljubljanska banka i za to bi morala, kaže Vukasović, uzeti strane kredite. Druga mogućnost bila bi da novac zajamči slovenska država iz proračuna, dakle, s poreznim obveznicima. Treća inačica, možda više nego prva, spada u znanstvenu fantastiku, jer spominje nekakvo hrvatsko vlasništvo najveće slovenske banke ili, kako kaže Vukasović, da hrvatski štediše privatizacijom Ljubljanske banke 'pretope svoje devizne uloge u većinski vlasnički udjel NLB-a'. Sa znanstvenom se fantastikom prema našoj državi bave i u politici koju zastupaju pravaši Ante Đapića, često nazivani u javnosti 'tiskovnim predstavnicima HDZ-ove desnice'. Njihov intelektualni vođa dr. Boris Kandare koji je i saborski zastupnik, u razgovoru za subotnji 'Vjesnik' izjavio je da naša država ima teritorijalnih zahtjeva prema Hrvatskoj na tromeđi s Madžarskom, u spornim istarskim selima, na moru, Trdinovom vrhu (Sv. Gera) i području 'Albinatov', koje je Sabor SR Hrvatske 1956. prepustio Sloveniji, te još ponegdje. Pravaš Kandare u znakovitom je stilu svoje stranke ponudio i rješenje za Trdinov vrh, gdje bi po njegovom mišljenju 'oružane snage Hrvatske morale potjerati s hrvatskog područja slovensku silu, jer su hrvatske granice važnije od bilo kojeg drugog pitanja'" - izvješćuje Peter Potočnik.