HR-BA-BIH-HRVATSKA-SPORAZUM-Diplomacija +NJ 23.XI.TAZ:GOSPODARSKI VAŽAN ++NJEMAČKA+DIE TAGESZEITUNG+23. XI. 1998.+Produbljena podjela+"Jučer je u Zagrebu potpisan sporazum o 'posebnim odnosima' između +bosansko-hrvatske federacije u
Bosni i Hercegovini i Republike +Hrvatske. To je napredak u mirovnom procesu, izjavljuju +glasnogovornici 'Ureda visokog predstavnika' (OHR), uprave +međunarodne zajednice u Sarajevu, napominjući da je spomenuti +sporazum pokriven Daytonskim sporazumom.+Bosanska oporba očituje dvojbe. Po njezinu mišljenju, sporazum +produbljuje podjelu Bosne i Hercegovine. Već je daytonska +konstrukcija podjele Bosne i Hercegovine na dva entiteta - +bosansko-hrvatsku federaciju i republiku srpsku - bila u interesu +nacionalista, upozorava oporba, tumačeći da posebni odnosi između +bosansko-hrvatske federacije i Hrvatske otvaraju republici +srpskoj mogućnost sklapanja sličnog sporazuma sa Srbijom.+No, međunarodni predstavnici Carlos Westendorp, Hanns Schumacher i +Jacques Klein odlučno odbacuju te prigovore, skrećući pozornost na +prednosti sporazuma: hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ionako je, +po njihovim riječima, progurao svoju vladavinu u Bosnu i
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
23. XI. 1998.
Produbljena podjela
"Jučer je u Zagrebu potpisan sporazum o 'posebnim odnosima' između
bosansko-hrvatske federacije u Bosni i Hercegovini i Republike
Hrvatske. To je napredak u mirovnom procesu, izjavljuju
glasnogovornici 'Ureda visokog predstavnika' (OHR), uprave
međunarodne zajednice u Sarajevu, napominjući da je spomenuti
sporazum pokriven Daytonskim sporazumom.
Bosanska oporba očituje dvojbe. Po njezinu mišljenju, sporazum
produbljuje podjelu Bosne i Hercegovine. Već je daytonska
konstrukcija podjele Bosne i Hercegovine na dva entiteta -
bosansko-hrvatsku federaciju i republiku srpsku - bila u interesu
nacionalista, upozorava oporba, tumačeći da posebni odnosi između
bosansko-hrvatske federacije i Hrvatske otvaraju republici
srpskoj mogućnost sklapanja sličnog sporazuma sa Srbijom.
No, međunarodni predstavnici Carlos Westendorp, Hanns Schumacher i
Jacques Klein odlučno odbacuju te prigovore, skrećući pozornost na
prednosti sporazuma: hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ionako je,
po njihovim riječima, progurao svoju vladavinu u Bosnu i
Hercegovinu, a sporazum će odnose učiniti transparentnima. Tako
će, primjerice, hrvatska manjina, koja čini 10 posto stanovništva,
dobiti jamstvo o kulturnoj autonomiji, ali neće istodobno biti
izravno priključena Hrvatskoj, ističu oni. Financiranje vojske
bosanskih Hrvata HVO postat će transparentno, a prednosti će biti
otvorene ponajprije na gospodarskom području, ističu međunarodni
predstavnici. Bosna i Hercegovina dobit će po njihovim riječima na
korištenje hrvatsku luku Ploče te će, dakle, imati vrata u svijet.
Bosansko gospodarstvo uistinu treba tu 'slobodnu luku'. I
Volkswagenova tvornica u Sarajevu zainteresirana je za nju jer bi
odande već sljedeće godine trebao početi izvoz automobila.
Gospodarsko značenje sporazuma vjerojatno i jest razlog što je
bosansko vodstvo na čelu s Alijom Izetbegovićem potpisalo
sporazum.
Unatoč tome, ostaje bljutav okus u ustima. Hrvatski predsjednik
Tuđman ne bi bio to što jest kada ne bi računao na prednosti za svoje
vlastite ciljeve: od g. 1991. on se zajedno s Miloševićem zalagao za
podjelu Bosne i Hercegovine - 1993/1994. hrvatske i srpske
postrojbe zajedno su se borile protiv branitelja Bosne. Hrvatski
Predsjednik želi veliku Hrvatsku. Posredstvom posebnih odnosa s
bosansko-hrvatskim entitetom on će sigurno pokušati ipak na kraju
taj san i ostvariti", napominje Erich Rathfelder.